Reforma javne uprave

Na nedavnom Forumu HR+ dr. Mato Crkvenac predložio je da se umjesto glomaznoj javnoj upravi naplate poreza prema skandinavskom modelu povjeri manjim agencijama, pa i privatnim. Osnovni je razlog tomu neefikasnost glomazne javne uprave koja nije osposobljena za naplatu poreza od velikih poreznih obveznika.

Povećanjem učinkovitosti naplate poreza, procijenio je Crkvenac, na godinu bi se prikupilo i do šest milijardi kuna koje bi se moglo ulagati u gospodarske djelatnosti. Mato Crkvenac je o svojoj inicijativi rekao: – Zasad je riječ samo o natuknicama u tekstu o prijedlozima reforme javne uprave koje bi se moralo realizirati. Prepuštanje naplate dijela poreznih prihoda privatnim agencijama bio bi samo dio reforme javne uprave, koju nikako da se počne provoditi. Realizacijom prijedloga o povjeravanju naplate dijela poreza privatnim agencijama omogućilo bi se da se neki poslovi izdvoje i izvan sada pregomazne i prespore javne uprave – istaknuo je Crkvenac.

Porezna uprava Ministarstva financija zapravo i ne kontrolira porezne bilance najvećih poreznih obveznika, primjerice pet najvećih poslovnih banaka u Hrvatskoj. To što bankari sami prijave kao svoju poreznu obvezu, prihvaća se bez povremenog poreznog nadzora, za razliku od buregdžijskih radnji ili čevabdžijskih i pekarskih, koje porezni inspektor redovito nadziru.

Prema odgovoru Ministarstva financija na novinarski upit još iz 2004., porezni nadzor banaka nije bio u prioritetu jer je bilo premalo poreznih inspektora, a i naglasak u radu inspeksijskog nadzora Porezne uprave bio je u nadzoru primjene odredbi Zakona o PDV-u, a banke i štedionice oslobodene su PDV-a.

Na ovih dana postavljeno novinarsko pitanje u koliko je navrata protekle tri godine obavljeno inspeksijskih nadzora u, konkretno, Zagrebačkoj banci, PBZ-u, Raiffeisen, Erste i Hypo Alpe-Adria banci, odgovoreno je da je riječ o poreznoj tajni. U odgovoru se izbjegnulo reći provodi li se porezni nadzor u tim bankama ili i dalje ne kao i do 2004.

Na pitanja o poreznom nadzoru banaka u Hrvatskoj narodnoj banci odgovaraju da nisu nadležni i da to treba pratiti porezna inspekcija. Neslužbeno smo doznali da je u više navrata iz HNB-a predlagano Ministarstvu financija da napokon počne porezno nadzirati poslovne banke jer bi to omogućilo bonitetnim inspektorima u HNB-u da razmjenjuju korisne podatke s poreznim inspektorima. No sve je dosad ostalo samo na prijedlozima.

Porezni inspektorii osobito bi trebali kontrolirati pokušavaju li bankari smanjiti porezne obveze bilančnim namještanjima dugoročnih rezervacija, pretjerivanjima u iskazivanju međusobnog plaćanja između banke-kćeri u tuzemstvu i banke-majke u inozemstvu za kupnju softvera, prava za upotrebu imena, savjetodavne usluge, nove nazive bankarskih proizvoda i sl.

U poreznom nadzoru banaka postavlja se i pitanje u kojoj se mjeri porezni inspektorii mogu oslanjati na mišljenje neovisnih revizora o rezultatima poslovanja banaka s obzirom na prilično različite kriterije između pojedinih stranih revizorskih tvrtki koje revidiraju banke u Hrvatskoj. Pitanje je i kako se porezno nadzire uvoz novca kad banka-kći u tuzemstvu uvozi novac od banke-majke iz inozemstva, čime se ne- rijetko utječe i na domaće tržište novca, a katkad i remeti platnu bilancu. Financijski forenzičari osposobljeni za takve analize poslovanja banaka nisu spremni raditi za plaće službenika javne uprave.

Problem je, zapravo, jednostavan. Ministarstvo financija nema stručnjake koji mogu kompetentno analizirati porezne bilance banaka. Ako se kojim slučajem neki porezni inspektor razvije do razine potrebne za kompetentnu analizu poreznih bilanci banaka, bankari mu brzo ponude posao za višestruko veću plaću.

Taj problem međutim nije specifičan samo za Hrvatsku. Slično je bilo i u Irskoj, gdje ta- mošnje Ministarstvo financija također nije moglo zaposliti odgovarajuće stručnjake za plaće poreznih službenika. Zbog toga su u Irskoj oporezivanje banaka povjerili vanjskom partneru, privatnoj agenciji koju su osnovali Irci koji su prije toga radili u američkim bankama. Taj partner radi za postotak poreza ubranog više od iskazanog u poreznim bilan- cama stranih banaka u Irskoj.