Što donosi ključni financijski dokument nove Sanaderove vlade

Konsolidirana središnja država ove godine planira potrošiti 119,4 milijarde kuna. Iako je proračun napravljen vrlo restriktivno, rizici za njegovo izvršenje ipak postoje – slabiji gospodarski rast, potreba povećanja plaća i reforme.

Brojke o visini prihoda i rashoda državnog proračuna za ovu godinu jesu restriktivne, štedljive i antiinflatorne, ali bez obzira na njegovu umjerenost još je na visokim razinama. Njegov udjel u BDP-u je i dalje na 40-ak posto, a što bi moglo biti i više ako se primjerice uspori gospodarski rast ispod 4,5 posto, na kojoj ga je razini Vlada projicirala u ovoj godini.

Uvid u proračunske brojke ne govori mnogo jer u proračunu za sada nije objašnjeno koji se točno projekti u pojedinim ministarstvima planiraju provesti ili koji su mogli ugroziti rashode, poput onih u lokalnim jedinicama. Iz proračuna je, prije svega, vidljivo da se njegova trećina, kao i prethodnih godina, odnosi na mirovine – 33,1 milijardu kuna. Istodobno se doprinosi za mirovine projiciraju na razini od tek 20,3 posto. Za osam posto povećavaju se subvencije, na 7,1 milijardu kuna.

Tko je najveći dobitnik ili gubitnik među ministarstvima, teško je utvrditi jer se u pojedinim ministarstvima promijenio broj zaposlenih ili pak struktura financiranja.

Brojke ipak pokazuju da je najveći ovogodišnji dobitnik, s 19-postotnim povećanjem proračuna u odnosu na lani, Ministarstvo obrane. Za 12 posto povećan je iznos Pankretićevu Ministarstvu poljoprivrede, oko 8,5 posto više novca nego lani dobilo je Primorčevu Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a najviše je izgubilo Kalmetino ministarstvo, što i nije čudno s obzirom na to da je ostalo bez dva sektora, turizma i regionalnog razvoja.

Koje projekte Vlada misli ove godine pokrenuti tek će se vidjeti, kao i to jesu li uvaženi svi prijedlozi koalicijskih partnera navedeni u sporazumu. Ministar turizma Damir Bajs dobio je 228 milijuna kuna i priznaje da s tim sredstvima neće moći ostvariti sve zacrtane projekte iz koalicijskog sporazuma. Ministra poljoprivrede Božidara Pankretića raspoloživih 4,54 milijarde kuna zadovoljava. Prije izbora koalicijski partneri, prije svega HSS, tražili su šest milijardi kuna za poljoprivredu i regionalni razvoj. S obzirom na to da se to sada dijeli na dva ministarstva, sigurno je da razloga za nezadovoljstvo nema.

Najveći dio sredstava u Ministarstvu poljoprivrede odnosi se na subvencije – 3,5 milijardi i njima će se ispuniti svi zahtjevi, počevši od onih za proizvodnju sjetu. Ipak, od HSS-a tražene potpore za površine manje od jednog hektara treba će pričekati sljedeću godinu, nakon što se donesu zakonska rješenja. Drugi dio projekata, o kojem se izbjegava govoriti, ali kojem se bliži vrijeme za odluku, primjerice je pitanje brodogradnje.

Ovoga je tijedna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja vratila brodogradilištima na do- radu planove restrukturiranja, jer brojčane planove navedene u njima ne smatra ostvarivima. A samo na temelju takvih planova brodogradilišta mogu dobiti potpore. Sada se može dogoditi da Agencija uistinu pomoću kriterije, odnosno da neka brodogradilišta ostane bez poticaja, nakon čega će vlasnik, država, morati ozbiljnije razmisliti o budućnosti brodogradilišta. Koaliciji su partneri, naime, bili jasni da mjesta za opstanak svim brodogradilištima nema, a jedan od prijedloga je bio njihovo okupljanje u holding.

Upravo takve reforme, od brodogradnje do zdravstva, uključivši i vrlo moguće potrebno povećanje plaća koje sindikati traže, uz rizik i manjega gospodarskog rasta, mogle bi biti glavna prijetnja ovogodišnjem proračunu – tvrdi analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.

Činjenica je da svake godine vlade donose prijelazna rješenja i da se samo saniraju posljedice – komentira konzultant Mladen Vedriš. Zašto se, primjerice, ne nade bolje rješenje za socijalne transfere, koji bi se plasirali ne prema skupinama, nego samo dijelovima potrebnih skupina. U tome bi svakako pomoglo donošenje zakona o poreznom broju. Taj zakon je gotov i sigurno ne slučajno već dulje čeka da se nade na dnevnom redu sjednice Vlade. Prošla godina uoči izbora je i bila jasna. Premijer nije htio najaviti nešto što ima predznak porez. Iako je donošenje tog zakona ionako osjetljivo kad god se donio, jer će se pomoću njega moći dobiti uvid u svaku promjenu imovinskog stanja građana i pravnih osoba.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ponavlja da bi bilo najbolje rješenje da Vlada svih sedam do osam nepopularnih ali nužnih poteza uputi u Sabor, koji bi onda odlučivao o njihovoj sudbini. Jer činjenica je da nijedna vlada neće olako izaći pred građane i najaviti rezove.

Vlada bi trebala pojačati i suradnju sa socijalnim partnerima, koji bi zajedno vodili brigu o problemima nastalim primjerice sa zatvaranjem brodogradilišta – kaže Lovrinčević.

Ukupni rashodi konsolidirane središnje države predlažu se u ovogodišnjem proračunu na razini 119,4 milijardi kuna, a 5,4 milijardi kuna manje za središnju državu. Prihodi su planirani u visini 115,9 milijardi kuna, a i ove godine najbolje punjenje proračuna očekuje se od PDV-a, od čak 41,4 milijarde kuna. Od poreza na dobit planira se prikupiti 9,6 milijardi kuna, poreza na dohodak 1,9 milijardi, a od trošarina 9,5 milijardi kuna.

I koliko god projekcije slabijega gospodarskog rasta mogu odmoći punjenju proračuna, istodobno mu može pomoći ne mala predviđena stopa inflacije od 5,2 posto. Deficit konsolidirane opće države trebao bi ove godine biti na razini od 2,3 posto BDP-a. I u konačnici izgleda da je deficit jedini element o kojemu se najviše brine pri donošenju proračuna, a koji je izgleda dovoljan za proglašenje financijske konsolidacije. A u međuvremenu se možda baviti tek ZERP-om, a izbjegavati veće probleme vezane uz reforme, primjerice zdravstva ili brodogradnje.