Cjelokupna hrvatska proizvodnja cvijeća može se usporediti s onom veće strane cvjećarske tvrtke – kaže Ivan Virag, dopredsjednik Udruge vrtlara i cvjećara ludbreske regije. I doista, tržište vrijedno otprilike 150 milijuna eura više se od 80 posto pokriva uvozom. Od toga se čak 50-ak milijuna eura uvozi iz Nizozemske i 10-ak milijuna eura iz Italije, Njemačke, Ekvadora i drugih zemalja. Ostatka uvozi najveći uvoznik za Jugoistočnu Europu, hrvatski MBM. Uzduž i poprijeko Hrvatske cvijeće se uzgaja na samo 70 hektara zemljišta. Većina cvjećara ima uglavnom manje od hektara, solidna je brojka od jednog do dvaju hektara, a više od toga već rjeđe. Oni koji proizvode na pet hektara ili malo više, smatraju se velikim proizvođačima. MBM ima 250 zaposlenih, a ostali jedva deset ili malo više.
Mladen Baković, vlasnik MBM-a, najvećeg proizvođača i uvoznika cvijeća, samouvjereno tvrdi, a potvrđuju i drugi sugovornici, da njegova tvrtka u Hrvatskoj i nema konkurenciju niti će je ubrzo imati. Tvrtka osnovana 1990. samo manji dio prihoda ostvaruje uzgojem različitih vrsta cvijeća, uglavnom sezonskog, na pet hektara u Kaštelima. Uz tu djelatnost proizvodi i povrće na sedam hektara u Filip-Jakovu. Najviše uvozi, ali ubraja se među rijetke koji i nešto izvoze u države bivše Jugoslavije te na njemačko tržište, kamo svaki tjedan ide kamion cvijeća. Rezanim se cvijećem MBM malo bavi, ali, kaže Baković, ono se i inače vrlo malo uzgaja kod nas, samo jedna do dvije vrste.
No, da je i u tome ta tvrtka konkurentna drugim cvjećarima, potvrđuje Zdenko Valenta, koji u svojoj Vrtlariji Valenta uglavnom proizvodi sadnice ruža i kaže da mu je, uz Agrokor s ružama uvezenim iz Ekvadora, najveći konkurent MBM i s onakvom malom proizvodnjom. Valenta ima dva zaposlena i sezone radnike koji proizvode sadnice ruža te ruža za rez na sedam tisuća četvornih metara. Uz to ima staklenik za proizvodnju rezanog cvijeća – anturija, strelicija, kala te različitog balkonskog cvijeća na 1.200 četvornih metara te klijatišta za proizvodnju presadnica povrća na otprilike 1.000 četvornih metara.
Čini se da su uz MBM najorganiziraniji cvjećari s ludbreskog područja. Imaju svoju udrugu od 47 članova koji uzgajaju cvijeće na površini od 10 hektara i sve više prelaze dosadašnje okvire obiteljske proizvodnje. U tome kraju, inače poznatom po uzgajivačima povrća i cvijeća, uglavnom se proizvode jednogodišnje presadnice za balkone i cvjetne gredice, a u posljednje vrijeme proizvode se i uzgajaju sadnice ruža. Nije zanemariva ni tradicija sadnje ljekovitog cvijeća – kadifica (lat. tagetes). Prema procjenama na 10 hektara može se ostvariti od 40 do 45 milijuna kuna prihoda na godinu, što tu udrugu svrstava među najveće proizvođače cvijeća u Hrvatskoj.
- Naši su počeli prije 20-ak godina i danas se već osjeća nestasica radne snage jer raste proizvodnja – kaže Virag.
Iako se ne mogu mjeriti s MBM-om, sljedeće su dvije tvrtke među uspješnijim u toj djelatnosti. Ures iz Umaga bavi se proizvodnjom vrtnog i kućnoga sezonskog ukrasnog bilja. Varaždinska Vrtlarija Pavetić uzgaja balkonsko i vrtno cvijeće, a bavi se i projektiranjem i uređivanjem zelenih površina te prodajom supstrata.
U Rasadniku Fuderer se od 1986. uzgaja cvijeće i ukrasno bilje na gotovo šest hektara iako, kaže Rudolf Fuderer, u njegovoj obitelji postoji tradicija uzgoja cvijeća i bilja. Zapošljava 12 radnika i sezone, a glavnu prihodu ima od ukrasnog bilja. Ipak, smatra da svojim cvijećem može konkurirati jer proizvodi 10 tisuća balkonskog cvijeća i 30 tisuća za javne i privatne površine.