Iako je proizvodnja električne energije iz bioplina na hrvatskim farmama tek u povojima, prema procjenama njemačkog proizvođača opreme za bioplinske pogone MT-Energiea i konzultanta za bioplín Christiana Kaldenbacha, Hrvatska ima potencijal za gradnju 300 bioplinskih pogona na poljoprivrednim gospodarstvima kojima bi se brzo i učinkovito sanirao izmet stoke i svinja. Njegovom razgradnjom stvarao bioplín metan koji bi se dalje upotrebljavalo kao gorivo za proizvodnju toplinske i električne energije. Budući da je novi Zakon o zaštiti okoliša i Tarifní sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora još svjež, tvrtka MT-Energie je za sada u Hrvatskoj primila četiri upita za izradu takvih pogona prema sustavu ‘ključ u ruke’. Prema procjeni konzultanta za bioplín Christiana Kaldenbacha, to je samo početak razvoja tržišta čiji su potencijali bolji od onih u Mađarskoj ili Češkoj, s obzirom na to da je naša država u sljedećim godinama proizvođačima osigurala otkup električne energije po dobrim cijenama. Zbog toga će taj njemački proizvođač opreme za bioplinske pogone za dva mjeseca u Hrvatskoj otvoriti svoje predstavništvo.
-
Kakvi su potencijali za razvoj bioplinskih industrija u Hrvatskoj u odnosu na Mađarsku, Češku ili Italiju, u kojima također gradite bioplinske pogone na poljoprivrednim gospodarstvima? – Potencijali za razvoj proizvodnje bioplina u Hrvatskoj za električnu energiju odmah su iza talijanskih, i to zbog paketa podzakonskih akata koji opisuju tržište električne energije i kogeneraciju iz obnovljivih izvora, uređuju tržište električne energije proizvedene na taj način te tarifní sustav i poticaje koji su veći nego, primjerice, u Češkoj ili Mađarskoj.
-
U kojoj je fazi gradnja bioplinskih pogona u Hrvatskoj i koliko su poljoprivrednici i stočari zainteresirani za njihovu gradnju? – Projekti proizvodnje bioplina za električnu energiju u Hrvatskoj su u najranijoj fazi jer je razvoj te industrije potaknut odlukom hrvatske vlade iz sredine 2007. i donošenjem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. To je bio početni zamah za razvoj projekata proizvodnje bioplina. Do sada smo u Hrvatskoj imali četiri do pet upita za pogone u kojima se proizvodi bioplín od kojeg se dobiva električna energija. Radi se o pogonima u različitim razvojnim fazama, različitih dimenzija, a većina je snage između 500 kW i jednog megavata. Većinom su u početnoj fazi, a u jednom projektu u Osijeku zatvaramo financijsku konstrukciju za pogon za proizvodnju električne i toplinske energije u kojim je nužno uložiti tri milijuna eura. Trenutno čekamo odgovor hrvatske i austrijske banke, a bude li sve teklo prema planu, proizvodnja bi počela potkraj godine. Projekti će se provoditi u Slavoniji i okolici Zagreba, a zanimljivo nam je svako područje na kojem kontinuirano ima dovoljno sirovine – kravljeg i svinskih izmeta, otpada od mlijeka, silaže itd.
-
MT-Energie je u Njemačkoj sagradio 150 bioplinskih pogona. Koji se model pokazao najisplativijim? – Najisplativijima su se pokazali bioplinski pogoni na poljoprivrednim područjima na sjeveru zemlje, gdje su velike farme na više od 200 hektara. Lakše im je jer mogu proizvoditi veće količine biomase na vlastitoj zemlji i imati veće bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije s dva partnera. U južnoj Njemačkoj za takav posao treba dvadeset partnera. Najbolji bioplinski pogoni upotrebljavaju i toplinu iz plinskih turbina koje proizvode električnu energiju. Naime, ako možete iskoristiti toplinu umjesto drugog načina grijanja ili ako je možete prodati, kao proizvođač ćete ekonomski biti na vrlo dobroj razini.
-
Kako se na hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima može ubrzati proizvodnja biopliina i je li ga uopće moguće proizvoditi u većim količinama? – Na poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj može se sagraditi 300 pogona za proizvodnju biopliina snage od 100 kW do čak jednog megavata koji kao sirovina upotrebljavaju samo jednu vrstu supstrata, primjerice samo gnojnice, silažu ili samo travnate smješe, a potencijal je u potrebi tekućih stajskih gnojiva s velikih svinjo-gaških, govedarskih i peradarskih farmi. Veliki je potencijal za proizvodnju biopliina u Hrvatskoj i u iskorištavanju biognojiva i otpada u proizvodnji hrane i iz klonica. U Hrvatskoj s jedne strane ima mnogo malih farmi, ali i nekoliko velikih, doista prikladnih za razvoj biopliina zbog velike količine svinjskog izmeta, koji je već sada ekološki problem, ali može se riješiti preusmjeravanjem u proizvodnju biopliina. Nakon što se upotrijebi kao tekuća sirovina u fermentatorima, više nema neugodnog mirisa, nema metana, nije agresivan i koristan je kao visokovrijedno gnojivo.
-
Je li usitnjenost poljoprivrednih zemljišta zapreka u razvoju te industrije u Hrvatskoj? – U Hrvatskoj se ne planira toliko pogona za proizvodnju biopliina koji kao sirovina upotrebljavaju samo jednu vrstu supstrata, primjerice samo gnojnice, silažu ili samo travnate smješe, a potencijal je u potrebi tekućih stajskih gnojiva s velikih svinjo-gaških, govedarskih i peradarskih farmi. Veliki je potencijal za proizvodnju biopliina u Hrvatskoj i u iskorištavanju biognojiva i otpada u proizvodnji hrane i iz klonica. U Hrvatskoj s jedne strane ima mnogo malih farmi, ali i nekoliko velikih, doista prikladnih za razvoj biopliina zbog velike količine svinjskog izmeta, koji je već sada ekološki problem, ali može se riješiti preusmjeravanjem u proizvodnju biopliina. Nakon što se upotrijebi kao tekuća sirovina u fermentatorima, više nema neugodnog mirisa, nema metana, nije agresivan i koristan je kao visokovrijedno gnojivo.