Ne želim biti premijer želim za njega organizirati evente

Zanimanje organizator evenata svakako je istaknuto kandidaturu za posao budućnosti s obzirom na to da se zbog globalizacije velike tvrtke, a sve više i manje, koriste takvom vrstom usluge. Na Zapadu je to zanimanje već etablirano, a da mu se popularnost povećava, pokazuje i istraživanje britanske agencije YouGov prema kojemu je organizator evenata dospio na peto mjesto najpoželjnijih zanimanja. Osobito su mu sklone žene, premda mnogo ne zaostaju ni muškarci.

Trevor Foley, predsjednik Udruge industrije evenata (event Industry Alliance) u Velikoj Britaniji, kaže da nije iznenađen rezultatima YouGovova istraživanja jer je jedino od top-deset zanimanja snova dostižno široj populaciji. Ono ima elemente i običnog posla i šubiznisa jer omogućuje ljudima ne samo da putuju i rade po cijelom svijetu nego i da budu u kontaktu s uglednim ljudima iz svih područja poslovnog i javnog sektora. Dobra se zarada u to samo uklapa. Kad bismo zorno objasnili Foleyeve riječi, organizatori evenata uvijek su pri vrhu, ali nikad na vrhu. Iz YouGovova istraživanja vidljivo je da je biti organizator evenata popularnije i od zanimanja za koje bi svatko potpisao da se njima želi baviti. Tako je biti televizijska, pjevačka ili glumačka zvijezda za Britance manje poželjno, kao i biti vlasnik popularnoga britanskog puba, a premijer, zapravo prvi čovjek države, tek je na skromnome desetomu mjestu najpopularnijih 10 poslova snova. Možda bi rezultat bio drukčiji da su pitali za formalnoga prvog čovjeka države, kralja/kraljicu, ali i navedeni podaci pokazuju koliko je to zanimanje popularizirano posljednjih godina. Njegovu popularizaciju i ekspanziju pokazuje i podatak da prije samo pet godina nije bilo nijednog edukativnog programa o event menadžmentu, a danas su takvi programi otvoreni na 56 sveučilišta u Velikoj Britaniji.

Event je jedan u nizu komunikacijskih alata u odnosima s javnošću kojim se, kaže Iva Dizdarević, zamjenica direktora agencije Predikat, posljednjih godina sve više služe organizacije, ali i javne osobe da bi prenijele svoju poruku, filozofiju, sustav vrijednosti, proizvode, ideje, način poslovanja ili djelovanja. Drugim riječima, da bi se pravilno pozicionirale kod točno određenih ciljnih skupina. Pri organiziranju evenata, kaže Dea Lastić iz Generalturista, treba paziti na svaki detalj: od teme, datuma usklađenog sa sezonom upotrebe konkretnih proizvoda, sadržaja eventa te tehničkih, organizacijskih detalja.

• U načelu, u organizaciji svakog evenata postoje jednaki koraci koje treba odraditi da bi skup bio uspješan, a obujam posla i elementi koje moramo zadovoljiti ovise o tipu skupa i cilju koji želimo postići njegovom organizacijom. U to moraju biti uključeni neizostavni elementi kao što su vrijeme, proračun, ljudi i drugo – kaže Iva Dizdarević.

No, kao i u svakom poslu, i ovdje se mogu dogoditi nepredviđene teškoće, ali za razliku od drugih, posljedice mogu biti veće s obzirom na eksponiranost događanja. Tako organizacija skupova nije lišena anegdota, zanimljivih i smiješnih situacija, ali i neugodnih.

• Na svakom događanju obvezno iskrsne problem. Dobri event menadžeri i agencije razlikuju se od konkurencije prema načinu njihova rješavanja. Dvije su osnovne vrste problema: ljudski činitelj, jer u organizaciji često rade doslovno stotine ljudi, od mojih svatko može pogriješiti, i nepredviđene okolnosti, poput vremena ili političkih događaja – kaže Boris Kovaček iz agencije Da!

Tako su, prisjeća se Dea Lastić, morali pred mnogo ljudi otkazati skup zbog kiše, a sličan su problem imali u agenciji Da!

• Nekoliko sati prije početka eventa na livadi na koju smo postavili šator počela je izvirati voda. Najprije je to bila mala lokva, ali ubrzo smo imali pravo malo jezero koje je postupno poplavilo naš šator. To se, doista, ne može predvidjeti, navodno se to nikad prije nije dogodilo na toj lokaciji – kaže Boris Kovaček.

Mnogo je organizatora evenata. Iva Dizdarević kaže da dobar organizator poštuje pravila struke i organizira skup u skladu s očekivanjima naručitelja. Vrhunski organizator može osmisliti i realizirati najzahtjevniju priredbu, ima izvrstan tim ljudi koji može u zadanim rokovima isporučiti sve što se od njega očekuje, a uz to zna riješiti svaki problem koji iskrsne (a iskrsne sigurno, ma kako dobro planirali). Vrhunski organizator zna nadmašiti očekivanja klijenta, ali najviše od svega razlikuje ga iznimna kreativnost projektnog tima. Kovaček ga pak uspoređuje s jednim filmskim likom.

• Event menadžer mora biti Mr. Woolf, lik koji glumi Harvey Keitel u kultnom Pulp Fictionu. Čovjek koji rješava stvari. U sebi mora sjećati sposobnosti koje u klasičnim oglašivačkim agencijama imaju ljudi koji rade na različitim poslovima: kreativnost, komunikativnost, a mora biti i nemilosrdni producent. Svaki je skup događaj uživo, nema popravaka i ‘dosnimavanja’. Neki ljudi jednostavno ne mogu izdržati taj pritisak. Zato u svakoj situaciji moraju biti ‘cool’ kao Mr. Woolf – kaže Kovaček.

Draž organizacije skupova, kaže Dizdarević, u tome je što svaka počinje gotovo od nule, što znači da svakom skupu treba posebno pristupiti.

Za razliku od drugih komunikacijskih alata poput PR-a, oglašavanja i sličnog, u organiziranju evenata komunikacija ima i posebnu, višeosjetilnu dimenziju, koja omogućuje upotrebu svih pet osjetila. Primjerice, poruka skupa u povodu obilježavanja godišnjice rada sportske organizacije može se prenijeti uz pomoć vizualnih efekata (‘light show’, brendirani prostor, pozivnice, uniformirane hostese, izvođači itd.), može se osluhnuti (poruke organizatora, karakteristična glazba, zvučni efekti sa sportskih terena i sl.), doživjeti uz pomoć ponuđene hrane i pića (sportski jelovnik), opipom (npr. nošenjem sportskih rekvizita), ali i njuhom (karakteristični mirisi). Pozitivna reakcija ciljne skupine znači da je poruka shvaćena, priznaje se vrijednosti organizacije i, posljedično, afirmativnog stajališta prema organizaciji.

• Veoma je važno da se ključna poruka ili ideja koju prenosimo na priredbi provlači kroza sve njezine elemente. Budući da je komunikacija dvosmjerni proces, ‘eventi’ su posebno pogodni za dobivanje povratnih informacija, odnosno reakcija ciljne skupine, u realnom vremenu – kaže Dizdarević.

Dakle, kvalitetno iskorištene višeosjetilne i interaktivne funkcije eventa, smatra Dizdarević, u pravilu postižu odličan učinak, zbog čega se organizacije sve više služe tim komunikacijskim alatom. Svakako, sličnosti u odnosu na ostale tehnike odnosa s javnošću ima jer cilj je svih komunikacijskih alata koje se rabi u odnosima s javnošću u konačnici isti – prenijeti javnosti željenu poruku. Strategije i odabir komunikacijskih alata razlikuju se po tome kojoj je javnosti namijenjena i kakvi se učinci očekuju. Ipak, bez obzira na sličnosti i razlike, naši sugovornici smatraju da se komunikacijski elementi i dopunjuju jer, jednostavno, ne bi bili to što jesu. Posebno se to odnosi na organiziranje evenata složenijih od ostalih.

Budući da je u Hrvatskoj zanimanje event menadžera relativno novo, još ima nekih boljki; činjenica je i da se s tim poslom bave mnogi koji za to nisu najbolje osposobljeni. ‘Eventi’ su prilično učinkovit komunikacijski alat za direktnu i interaktivnu komunikaciju s ciljnim skupinama, no u hrvatskoj praksi, kaže Dizdarević, često se pogrešno planiraju i neprecizno upotrebljavaju, pa ne postižu željene komunikacijske učinke.

Zbog toga je pametno njihovu organizaciju povjeriti specijaliziranim agencijama da se veliki proračuni i produkcijski troškovi ne bi uzaludno trošili i naveli na pogrešan zaključak da je event kao komunikacijski alat loš izbor.