Home / Tvrtke i tržišta / Piše: Željka Laslavić [email protected]

Piše: Željka Laslavić [email protected]

Zbog gubitaka koje su počele stvarati na last minute konceptu, agencije sada najprije spuste cijene, zatim nude realne cijene i na kraju ih dižu, što je obrnuta situacija od one koja se dešavala na tržištu prije dvije godine.

Iako još uvijek nisu službeno prikupljene informacije o stanju bukinga na inozemnim tržištima za ovogodišnju turističku sezonu, prema brojkama turoperatora i hotelijera, Hrvatska zasad bilježi pozitivne rezultate. Realno stanje znači će se nakon nekoliko relevantnih sajmova, poput ITB-a u Berlinu, s obzirom na to da se prikupljeni podaci navedenih subjekata odnose na svega 35 posto ukupnog broja gostiju. Za razliku od neizvjesnog stanja na dalekim destinacijama, naša emitivna tržišta poput Njemačke i Nizozemske bilježe povećanje bukinga za više od deset posto, što se protivi napuhanim informacijama hrvatskih medija o otkazivanju putovanja u Hrvatsku radi situacije na Kosovu.

Njemačko tržište, koje još uvijek prednjači u brojnosti, prema informacijama turističkih stručnjaka, ne pokazuje nikakve oscilacije. Direktor ID Rive, agencije koja posluje u sustavu adriatica.net grupe i najvećim dijelom pokriva njemačko i nizozemsko tržište, Selimir Ognjenović, ističe da, sudeći prema prvim podacima, njemačko tržište bilježi 11, a nizozemsko 17 posto veći buking nego lani. No, Ognjenović to ne pripisuje povećanom interesu za Hrvatsku, već novim trendovima u turizmu.

  • Ne volim kad se na početku godine previše koristi riječ optimizam. Jedna žetva ovisi o previše faktora da bi se proglasila uspješnom. Turizam je u velikim promjenama i uvijek se zalažem za čekanje kraja sezone prije nego se proglasi uspjeh. Porast bukinga rezultat je promjena u navikama putnika koji su prihvatili koncept first minutea, odnosno popusta na rani buking. Prema istraživanju koje je na sajmu u Stuttgartu provedeno na 250 tisuća posjetitelja, analize su pokazale da je 70 posto putnika odlučilo bukirati godišnji odmor do 31. ožujka. – komentira Ognjenović.

Last minute je, kaže, koncept koji više ne ide potrošačima u korist turoperatori i avio-prijevoznici više ne spuštaju cijene zadnji čas, već višim cijenama kažnjavaju one koji im donose neizvjesnost u popunjenosti. Hrvatska je također dio toga trenda, i gostima koji bukiraju ranije aranžmane daje popust od pet do deset posto, za razliku od Turske, u kojoj se sniženja kreću i do 30 posto. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo bukirano svega 10 posto aranžmana u posljednji trenutak jer su putničke agencije povele borbu protiv takvog načina putovanja. One žele što bolju popunjenost zrakoplova u što kraćem vremenu jer se sve češće događa ne samo da čarteri lete poplupravni, već da se putovanja uopće ne realiziraju.

Jedan je njemački turoperator na čarterskoj liniji za Dubrovnik izgubio 600 tisuća eura, a takvi se gubici prema destinacijama poput Mallorce kreću do nekoliko milijuna eura. Najveći europski turoperator TUI pretprošle godine na sedam milijuna putnika izgubio 800 tisuća eura. Poučeni tim iskustvom, turoperatori su postali vrlo oprezni i ne dozvoljavaju više potrošačima da žive na njihovoj nesreći. Agencije najprije spuste cijene pa ih prodaju po realnim prodajnim cijenama i na kraju ih dižu, što je obrnuta situacija od one koja se događala na tržištu prije dvije godine. Putnici uče da last minute ne znači jeftinije i bolje, već skuplje i neizvjesnije.

No, što se tiče neizvjesnosti zbog Kosova, sva relevantna tijela, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica te Udruga hotelijera i restoratera, potvrdila su da zasad nema promjene u bukingu turista zbog Kosova. Hrvatska se, naime, u svijetu predstavlja kao najsigurnija destinacija na Mediteranu, ali svako inozemno tržište drukčije doživljava, kako Hrvatsku, tako i cijelu regiju.

Za razliku od nekih europskih destinacija koje donekle imaju percepciju zemljopisnih odnosa, tržišta dalekih destinacija koja želimo privući, posebice SAD-a, čije je veleposlanstvo napadnuto u Srbiji, ovu regiju sasvim drukčije zamišljaju. Amerikanci inače imaju svoje specifične standarde sigurnosti i procjene rizičnih destinacija pa je još neizvjesno kakav će biti njihov odgovor na nedavna događanja. Srbija se kao rizična destinacija već nalazi na popisu State Departmenta, a ude li i Hrvatska na taj popis, efekti s američkog tržišta bit će izgledni, posljedice će osjetiti najviše visokokategorizirani hoteli, kojima Amerikanci čine više od 20 posto gostiju i cruise kompanije. Prošle godine, nakon Kine, Hrvatska je bila druga po redu omiljena destinacija Amerikanaca, njihov godišnji porast dolazaka kreće se od 10 do 15 posto (najavljen je dolazak oko 225 tisuća Amerikanaca u 2008. godini), ali oni čine svega oko dva posta ukupnoga turističkog prometa.