Home / Tvrtke i tržišta / Posebni istočnoeuropski prizori

Posebni istočnoeuropski prizori

Gledanje Madame Butterfly u Bečkoj državnoj operi možda je preskupo čak i za raštrošne poslovne putnike, ali zato bi jednako čaroban ugodaj mogli doživjeti uživajući u predstavi ukrajinskog Opernog i baletnoga kazališta u Odesi.

Tim su zaključkom Forbesovi analitičari ovih dana počeli priču o najveličanstvenijim istočnoeuropskim prizorima, a među te biserne uvrstili su i Plitvička jezera. Snaga eura, zaključili su, potaknula je mnoge turiste da otkriju Istok i njegove arhitektonske, povijesne i kulturne vedute koje su im se dosad činile nedostupnima. Osim Plitvičkih jezera, u Forbesu, primjerice, hvale ljepotu bugarskog Nebet tepea, praškoga Starogradskega trga i slovenskoga bledskog jezera.

Prema anketama američkih putničkih agencija, putnicima željama luksuzu najbolje je grad St. Peterburg, a turistički se agenti hvale i da je povećan broj putovanja u Rusiju i Bugarsku povećao i njihov bruto domaći proizvod. Bugarska, Letonija, Rumunjska, Hrvatska i Češka, navode u Forbesu, doživjele su najjači rast turizma. Izjavio im je to Clement Wong, putnički i turistički menadžer globalne agencije za istraživanje tržišta Euromonitor Internationala. Idućih godina predviđaju daljnji rast broja (poslovnih) gostiju u tim istočnoeuropskim zemljama, i to zato što će biti jeftinije od Zapadne Europe.

Opatijska politička oporba naziva ga mastodontom, ali novi kongresno-koncertni centar koji Gradsko poglavarstvo Opatije namjerava sagraditi na mjestu vedute toga grada – Ljetne pozornice – trebao bi tom dijelu Hrvatske napokon dati mogućnost okupljanja u multimedijskoj dvorani. Buduća kongresno-koncertna dvorana ECHO trebala bi biti smještena u zgradi visokoj 20 metara koja će se protezati do Lida, mola i parka Angiolina.

Gradonačelnik Opatije ovih je dana uzburkao duhove izjavama da je ‘Ljetna abortus i arhitektonska ništica’, a oporba je uzvratila peticijom protiv devastacije Ljetne pozornice, a i protuprijedlogom o novoj lokaciji budućega multimedijskog centra. Predložili su da se pravi kongresni centar gradi na Slatini. I najveći hotelijer Liburnija Rivijera hoteli, tvrde, na mjestu svog hotela Zagreb na Slatini namjerava sagraditi kongresni centar i nema potrebe da gradonačelnik ruši Ljetnu pozornicu. Multimedijskaja dvorana očito je važan projekt za dobivanje političkih bodova i vlasti i oporbi, ali ni jedna ni druga strana nisu se izjasnile ima li u Opatiji možda mjesta i za dvije takve dvorane.

Azija je dio svijeta koji najbrže raste, ali ne cvjeta razvoj samo azijskih glavnih grada i financijskih središta nego svoj vrhunac doživljavaju i poslovna putovanja, pa i kongresni centri raštrkani po tom kontinentu. Ipak, razvoj tržišta kongresnog turizma ponajprije gura Kina, u kojoj se planira gradnja još 781 hotela s ukupno 222.591 sobom. Od svih planiranih novih hotela u azijsko-pacifičkoj regiji u Kini ih je zacrtano više od 50 posto.

Dio razloga za tako mahnutu gradnju sva kako je u Olimpijskim igrama koje će se ove godine održati u Pekingu, ali čak i više nego u glavnom gradu Kine trebao bi narašiti smještajni kapacitet Šangaja.

U tom se golemom lučkom gradu planira sagraditi 96 novih hotelskih i kongresnih zdanja, u kojima će biti 23.885 novih soba. Šangaj će zacijelo biti domaćin mnogim posjetiteljima OI-ja, ali se novim burom gradnje zapravo priprema za Svjetsku izložbu 2010. Ipak, jedan od glavnih igrača na tržištu poslovnih skupova trebao bi, prema procjenama analitičara, postati kineski Macau, koji trenutačno nosi titulu prijestolice kockanja na Istoku.

Virtualni svijet Second Life odavno je prerašao običnu računalnu igricu i pretvorio se u komunikacijsku platformu na kojoj se okuplja 12,2 milijuna ljudi iz cijelog svijeta. Zato i multinacionalne kompanije upravo na njemu, online, sve češće organiziraju poslovne skupove.

Kompanija IBM, primjerice, jedna je od prvih korporacija koja je na svom otoku u Second Lifeu počela organizirati skupove za svoje zaposlenike raspršene po cijelom svijetu. Načelo je jednostavno: zaposlenici su sami kreirali svoje likove, prijavili se online u taj virtualni svijet, stigli do otoka koji je zakupila njihova kompanija, a onda i odslušali što su im poslodavci i menadžeri imali reći.

Slični poslovni skupovi redovito se održavaju na Second Lifeu još od 2006. godine. Među najaktivnijim kompanijama koje ondje okupljaju svoje poslovne partnere i zaposlenike jesu i Coca-Cola, Benetton, pa čak i srpska tvrtka Publicis, koja je za oko 31.000 kuna ondje kupila svoj otok. Na Second Life u jednom se danu logira otprilike 200.000 posjetitelja, sveučilišni profesori ondje drže predavanja, dokoni znatiželjnic obilaze koncerte, kazališne predstave, a pokuši zaluta i na kakav poslovni skup.