Njemačka će, vjerojatno, i sljedećih godina slijediti SAD na popisu najprivlačnijih kongresnih država, a na ljestvici najpoželjnijih gradova bit će najviše onih iz Europe.
Kad vrhunski gospodarstvenik, poduzetnik i menadžer požele stjecati novo znanje, svrate do Pariza i Beča. Ondje se, naime, gotovo svaki dan u godini održava neki poslovni skup. Upravo ti gradovi desetljećima predvode ljestvicu najpopularnijih odredišta za poslovne skupove svih vrsta što je već 58 godina sastavlja Unija međunarodnih udruga (UIA). Ta svjetska organizacija najuspješnije kongresne gradove bira među onima koji organiziraju najviše skupova s najmanje 300 sudionika, na kojima je bar 40 posto sudionika iz inozemstva, sudjeluje bar pet nacija, a traju najmanje tri dana. Masovne priredbe – bilo da je riječ o vjerskim skupovima, političkim, pa i sportskim – bez obzira na to koliko bile komercijalno uspješne, ne ubrajaju se u statistiku.
No u svom posljednjem izvještaju objavljenom potkraj prošle godine na EIBTM-u, tradicionalnoj globalnoj izložbi poslovnih skupova i kongresa u Barceloni, stručnjaci za kongresni turizam najavili su da je doba turbulencija stiglo i u njihovu poslu. Roba Davidsena, industrijskog analitičara EIBTM-a, za takvu je tvrdnju nadahnuo Alan Greenspan, bivši čelnik američkih Saveznih rezerva, čiji su memoari naslovljeni upravo tako – Doba turbulencija.
