Njemačka će, vjerojatno, i sljedećih godina slijediti SAD na popisu najprivlačnijih kongresnih država, a na ljestvici najpoželjnijih gradova bit će najviše onih iz Europe.
Kad vrhunski gospodarstvenik, poduzetnik i menadžer požele stjecati novo znanje, svrate do Pariza i Beča. Ondje se, naime, gotovo svaki dan u godini održava neki poslovni skup. Upravo ti gradovi desetljećima predvode ljestvicu najpopularnijih odredišta za poslovne skupove svih vrsta što je već 58 godina sastavlja Unija međunarodnih udruga (UIA). Ta svjetska organizacija najuspješnije kongresne gradove bira među onima koji organiziraju najviše skupova s najmanje 300 sudionika, na kojima je bar 40 posto sudionika iz inozemstva, sudjeluje bar pet nacija, a traju najmanje tri dana. Masovne priredbe – bilo da je riječ o vjerskim skupovima, političkim, pa i sportskim – bez obzira na to koliko bile komercijalno uspješne, ne ubrajaju se u statistiku.
No u svom posljednjem izvještaju objavljenom potkraj prošle godine na EIBTM-u, tradicionalnoj globalnoj izložbi poslovnih skupova i kongresa u Barceloni, stručnjaci za kongresni turizam najavili su da je doba turbulencija stiglo i u njihovu poslu. Roba Davidsena, industrijskog analitičara EIBTM-a, za takvu je tvrdnju nadahnuo Alan Greenspan, bivši čelnik američkih Saveznih rezerva, čiji su memoari naslovljeni upravo tako – Doba turbulencija.
No unatoč kaotičnoj fluktuaciji tečaja, divljanju cijene nafte, pomalo zastrašujućim mjerama sigurnosti u zračnim lukama i stalnom pritisku za postizanje boljih rezultata na poslovnim skupovima, analitičari na EIBTM-u složili su se da njihova industrija nastavlja rasti. Prema posljednjim službenim podacima UIA-e 2006. je u svijetu ukupno organizirano 5.838 skupova, što je 555 više nego godinu prije. Sve je, naime, više zemalja koje nude svoje usluge u organiziranju poslovnih skupova, a gradovi nastoje zauzeti svoje mjesto na popisu najpoželjnijih poslovnih odredišta. Hrvatski gradovi u kojima najveće kongresne dvorane mogu primiti samo 800-tinjak sudionika, čini se, tek slabašno najavljuju svoju kandidaturu za bolji smještaj na popisu omiljenih lokacija poslovnjaka. Dubrovnik su, doduše, članovi organizacije SITE (Društva upravljača insentivnog turizma) proglasili odredištem koje im postaje sve zanimljivije (uz Kostariku, Prag i Budimpeštu), ali mnogo agresivniji marketinški pristup u privlačenju poslovnih turista imaju zemlje u regiji. Prepoznale su svoju šansu pa svoje goleme dvorane obogaćene suvremenom tehnologijom ‘prodaju’ svijetu kao novu poslovnu meku.
