I ako se tijekom cijele svoje karijere uspinjao po hijerarhijskoj ljestvici u velikom, državnom i monopolističkom poduzeću, Marko Dražetić, pomoćnik izvršnog direktora Središta pošta Zagreb, nikada nije izgubio ambiciju i želju za mijenjanjem stvari na bolje. Taj diplomirani inženjer prometnih znanosti i magistar ekonomije pokazao je što može kad je prije tri godine postao upravitelj pošte i kad je promijenio dotadašnju organizaciju rada na terenu i uz pomoć pravne službe uveo funkcionalnu sistematizaciju rada.
- Prve pomake u poslovanju napravio sam u roku četiri mjeseca. Kad sam došao na mjesto upravitelja, uvidio sam da ne postoji točna evidencija zaposlenika prema grupi poslova, a u grupi dostava pošiljaka organizacija rada se nije mijenjala 28 godina. Zbog toga sam odmah od voditelja grupa zatražio podatke o postojećim kadrovima, napravio analizu iskorištenosti radnog vremena i godišnjih odmora.
Nakon što sam napravio sistematizaciju, točno sam ustanovio koliko mi je potrebno ljudi za efikasno obavljanje posla, a osnovno mjerilo bilo je određivanje količine posla, broj radnih mjesta i kvaliteta radnih aktivnosti – ističe Dražetić.
I danas se čudi kako su do tada poštari izdržali preopterećenost poslom koju im je nametalo širenje i razvoj Zagreba.
- Unutar 28 godina u Zagrebu se srušilo nekoliko tisuća potleušica i sagradilo nekoliko tisuća novih stanova. Nije isto ako je poštaru prihvatila jedna nova stambena zgrada s 50 stanova umjesto jedne do dvije obiteljske kuće – prije se Dražetić statusa poštara u kojem ih je prije tri godine zatekao.
Naglašava da je za dobru organizaciju rada nužno stalno pratiti stanje na terenu.
-
Ako u poslu želite nešto naučiti i napredovati, morate biti svjesni da se, osim stalnog usavršavanja čitanjem stručne literature i praćenjem trendova, najviše uči slušanjem suradnika i partnera. To može pridonijeti ne samo boljku vaše radne okoline, već i vama samima – kaže Dražetić. Kao osobe koje su ga motivirale, ističe predavače na katedri postdiplomskog studija Marketinški menadžment, profesora Jozu Previšića i profesorice Đurđanu Ozretić Došen.