Svijet

Svoju prvu banku za potrošače Banco Wal-Mart najveći maloprodajni lanac na svijetu otvorio je u Tolući, a do kraja godine namjerava otvoriti još 50-ak poslovnica diljem Meksika, većinom unutar svojih trgovina.

Četiri je godine Wal-Mart pokušavao ući u bankarsko poslovanje u SAD-u i napokon odustao 2007. povukavši svoj zahtjev nakon bezbroj apela domaćih komercijalnih banaka. Sada je, izgleda, našao daleko prijemljiviju publiku nešto južnije od granice. U studenome prošle godine Wal-Mart de Mexico otvorio je svoju prvu banku za potrošače Banco Wal-Mart, u Tolući, i namjerava otvoriti još pedesetak poslovnica do kraja ove godine. Cijela je strategija bila osmišljena za američko tržište, ali s obzirom na snažno, i razumljivo, protivljenje postojećih komercijalnih banaka, kojima bi širenje Wal-Marta na klasično bankarstvo predstavljalo ozbiljan trn u oku i vrlo nelojalnu konkurenciju, nakon godina pokušavanja kompanija je odlučila kompletno osmišljeni model jednostavno preslikati na daleko slabije regulirani Meksiko.

Toluca, bujajući industrijski grad u blizini Mexico Cityja, djeluje poput malo vjerojatnog početka Wal-Martova djevičanskog proba u bankarsku industriju. Ali u trgovačkom centru na špici, uz pekaru i salon za uljepšavanje, Wal-Martova poslovnica privlači pažnju prosječnih Meksikanaca koji su, imajući u vidu praktičnost, sigurno zainteresirani za otvaranja računa koji bi im olakšao kupnju u njihovoj trgovini. Najveći meksički maloprodajni lanac, sa 668 trgovina, želi načeti to tržište niskog dohotka u zemlji u kojoj samo 24 posto kućanstava ima štedni račun, uspoređeno, primjerice, s 55 posto u Čileu. Wal-Mart namjerava podići prodaju preko debitnih kartica, kasnije polako uvesti korisnike u profitabilnije usluge poput osiguranja te zaraditi na kamatama.

Prvi rezultati su obećavajući. Hector Aguil, menadžer banke, tvrdi kako čak 40 posto klijenata koji su se prijavili nije imalo nikakav bankovni račun dosad. Wal-Martov je cilj pružiti nove klijente jednostavnim uputama i olakšicama poput minimalnoga početnog računa od pet dolara i izostanka provizije, što je znatno povoljnije od minimuma od 1.000 dolara u konkurentskim bankama. Ipak, kamatne stope jedan posto, pola od onoga što većina banaka plaća, dok je Wal-Martova godišnja stopa na potrošačke zajmove 75 posto. Maloprodajni lanac, koji je otvorio tri podružnice u Tolući, zamišljenih pedesetak poslovnica vidi tek kao pripremu za još snažniji proboj 2009. godine. Osim toga, Wal-Mart je zainteresiran i za 23 milijarde dolara teško tržište novčanih doznaka, što je godišnji iznos novca koji meksički emigranti pošalju kući iz SAD-a. Zbog diskontnog ugovora s MoneyGramom (služba za transfer novca), Wal-Mart prebacuje ukupan rast tržišta transfera novca, objašnjava Robert Dodd, analitičar Morgan Keegana, ali tržišni udjel im je još uvijek relativno malen.

U lancu tvrde da do daljnjeg nemaju namjere vraćati se na američko bankarsko tržište u dogledno vrijeme, iako Jan Smith, direktor InfoAmericas iz Miamija, kaže da je Meksiko ‘dobra generalna proba’. Wal-Mart ipak nije prva banka koja se udvara meksičkom nisko-dohodnom tržištu. Godine 2002. maloprodajni lanac tehničkih uređaja Grupo Elektra pokrenuo je Banco Azteca. Danas imaju gotovo 1.500 poslovnica i više od sedam milijuna štednih računa. Spinoff tvrtka mikrofinancijske tvrtke Compartamos, koja nudi slične usluge, ušla je prošlog travnja u IPO koji je nudio 13 puta veću vrijednost. No, Wal-Martova masovna popularnost, velik promet i niske tarife daju komparativnu prednost, kažu analitičari. Njihov ulazak u bankarske vode slijedi reforme Calderonove administracije, čiji je cilj bio olakšati otvaranje računa stanovništvu s niskim prihodima.

Wal-Mart općenito ima velike planove u Meksiku ove godine. Namjeravaju povećati ulaganja 11 posto, pojačati zapošljavanje i uvesti format malih trgovina, opet u pokušaju privlačenja potrošača s niskim prihodom. Kompanija će potrošiti oko 1,16 milijardi dolara na otvaranje još 205 trgovina, podići će kvadraturu za 13 posto i otvoriti 53 bankovne poslovnice. K tome će otvoriti 21.000 radnih mjesta, i to nakon što su već zaposlili 15.728 radnika prošle godine. Sve to treba gledati kao odgovor na pad prodaje koji je rezultat smanjenje potrošnje uzrokovane višom cijenom goriva i hrane. Slabljenje američke ekonomije, pak, znači da će i meksički emigranti slati manje novca kući. Prema direktoru meksičkog ogranka kompanije Eduardu Solorzana, Wal-Mart se postavlja prema Meksiku dugoročno u vjeri da im to tržište nudi jedinstvene poslovne mogućnosti. Šezdeset od ukupno 205 novih trgovina bit će manje verzije sadašnjeg Bodega Aurrera formata, namijenjenog potrošačima plićeg džepa. Nove, Bodega Aurrera Express trgovine, bit će smještene u velikim urbanim područjima gdje su dnevna putovanja na posao dulja.

Wal-Mart zasad ima 22 bankarska ogranka, koje smatra produženom uslugom svojim kupcima, u već postojećim Wal-Martovim supercentrima i Sam’s Club skladištima. U prvoj polovici ove godine planiraju ponuditi revolving kreditnu karticu i otvoriti svoje prve poslovnice unutar postojećih trgovina u Mexico Cityju do trećega kvartala. Kompanijin neto prihod porastao je u posljednjem kvartalu prošle godine četiri posto, na 4,73 milijarde pesos, zanemarivo ispod procjena analitičara. Daljnje udaranje mušterijama Walmex će potiči smanjenjem cijena za 1.000 artikala u rasponu od pet do 20 posto, u dogovoru s Vladom, kojoj je cilj pomoći obiteljima preživjeti usporavanje gospodarstva. S obzirom na to da su istu stvar napravili u SAD-u, kako bi pretekli konkurente, za vjerovati je da su konkretni poslovni interesi imali daleko više utjecaja od meksičke Vlade na tu odluku. Meksički će rast usporiti 2,8 posto ove godine nakon prošlogodišnje procijenjene ekspanzije od 3,2 posto, djelomično zbog usporavanja u SAD-u.

Ipak, Solorzano je dugoročno optimističan u pogledu meksičke ekonomije. Teška vremena zaista potiču, čini se, kreativne sokove vlasnika kapitala, koji u očajničkom pokušaju da održe razinu potrošnje i profita, čak i nakon što je očito da se prenapuhani američki balon beskrajnoga kreditiranja koje nije imalo realno uporište sada počeo na opće žaljenje ispuhavati. Posebno je interesantno kako se, u ovom primjeru Wal-Mart, lako dosjetio kako isisati novac na razne maštovite načine upravo od onih koji ga imaju najmanje.