U svjetlu skorašnje međunarodne konferencije o korporativnoj sigurnosti koja će se početkom travnja održati u Zagrebu, prve te vrste u nas, o temi ‘business intelligence’ i s njom povezane sigurnosti korporacija razgovarali smo s vodećim hrvatskim stručnjakom za to područje dr. sc. Mirkom Bilandžićem.
-
Kao sudioniku konferencije, znanstveniku, sveučilišnom nastavniku i stručnom savjetniku niza hrvatskih tvrtki i Hrvatskog udruženja menadžera (CROMA) tematika ‘business intelligence’ i korporativne sigurnosti dobro vam je poznata. Znaju li, međutim, svi koji pojam ‘business intelligence’ u posljednje vrijeme vrlo često upotrebljavaju o čemu je točno riječ? – Pojam ‘business intelligence’ u svijetu je u uporabi 20-ak godina. Stoga ni u svjetskim relacijama nije postignuta suglasnost o njegovu generičkom određenju. No to je manje važno. Važnije je da se njegov sadržaj primjenjuje u gotovo svim većim kompanijama diljem svijeta. Dodatno, taj se pojam nerijetko brka s nelegalnom i tajnom poslovnom špijunazom, s kojom nema nikakve veze. Pojednostavljeno, ‘business intelligence’ podrazumijeva prikupljanje poslovnih informacija, pri čemu je riječ o legalnom prikupljanju javnih i svima dostupnih podataka etičkim sredstvima, pretvaranju tih informacija u gotove poslovne analize radi pružanja potpore čelnikstvu kompanija pri donošenju i realizaciji što kvalitetnijih poslovnih odluka za očuvanje položaja u poslovnom okruženju. Cilj ‘business intelligence’ jest uočiti povoljne poslovne prilike prije konkurenata, odnosno opasnosti koje prijete iz poslovnog okruženja otkriti dovoljno rano da menadžmentu ostane vremena za primjerene protuakcije i uklanjanje opasnosti.
-
Kolika je važnost ‘business intelligence’ u suvremenom poslovanju? – To je najvažnije područje istraživanja međunarodne ekonomije. U uvjetima današnjega globaliziranog i hiperkonkurentnog tržišta ‘business intelligence’ i poslovne informacije kao njegov središnji element, cilj i sredstvo zasigurno su jedan od najvažnijih strateških menadžerskih resursa. To je jedini poslovni resurs koji nije moguće imitirati. ‘Business intelligence’ je, jednostavno, poslovni radar koji upozorava na to gdje je tvrtka na unutarnjem i vanjskom tržištu, u kakvu je odnosu prema svojim konkurentima, klijentima, dobavljačima i poslovnim partnerima, gdje su povoljna tržišta i tko su profitabilni klijenti, u kojem smjeru kompanija treba ići i kako ostvariti poslovne strategije i ciljeve.
Pojednostavljeno, ‘business intelligence’ je strateški menadžerski resurs bez kojeg je poslovanje u suvremenim uvjetima jednostavno nemoguće, što je i razlog zašto ga se u mnogim tvrtkama diljem svijeta danas upotrebljava kao posebnu poslovnu funkciju identičnu svim ostalim poslovnim funkcijama. Uostalom, o njegovoj važnosti dovoljno govori podatak da se danas u Europskoj uniji primjenjuje u rasponu od 73 posto tvrtki u Norveškoj do 96 posto u Njemačkoj. U SAD-u gotovo sve.
-
Današnju Srbiju možemo navesti kao primjer da ekonomija nije jedina koja ima ulogu u procjeni ulaganja, posebno u svjetlu najnovijih događanja u vezi s proglašenjem neovisnosti Kosova. – Točno. Opći političko-sigurnosni kontekst višestruko utječe na poslovanje i njegove rezultate. Taj sigurnosni kontekst ovog trenutka u Srbiji ne zadovoljava, pa je jasno da je ugroženo ne samo poslovanje hrvatskih nego svih tvrtki. Stoga i bilo koji oblik nesigurnosti i ugrožavanja može nanijeti izravnu štetu tvrtkama i na dulji rok, pogotovo ako takva situacija potraje.
-
To nas dovodi do pitanja u kakvoj su vezi ‘business intelligence’ i korporativna sigurnost. – U vrlo bliskoj. Tu, ipak, želim napomenuti da ne govorimo o fizičkoj ili tehničkoj zaštiti. Korporativna sigurnost podrazumijeva ukupnu sigurnost korporacije čiji je cilj ostvarenje sigurnosti poslovnog uspjeha kompanije. Više je nego očito da je ‘business intelligence’ u sklopu korporativne sigurnosti najvažniji instrument za to. Korporativna sigurnost u suvremenim uvjetima nije samo preduvjet opstanka, nego je postala i strateška funkcija kompanije. Ona s jedne strane definira jedinstvenu sigurnosnu politiku poslovnog sustava, a s druge njezino jedinstveno provođenje u praksi.
