Za rad stranca bez dozvole kazna za tvrtku do 100.000 kuna

Novi Zakon o strancima, koji je Hrvatska donijela još polovinom 2007. a počeo se primjenjivati od 1. siječnja ove godine, rezultat je prilagodbe nacionalnog zakonodavstva načelima i političkim ciljevima Europske unije. Naime, EU postavlja pred nacionalna zakonodavstva država članica opsežne zahtjeve kojima je cilj omogućavanje slobode kretanja radnika, pod istim uvjetima u svim članicama Unije. Hrvatska će morati osigurati potpunu jednakost u postupanju prema radnicima koji su njeni državljanini i prema radnicima koji su državljeni zemalja članica, uz uvjet da su zakonito zaposleni na teritoriju Hrvatske. Jednakost u postupanju odnosi se na uvjete rada, plaćanje rada i otpuštanje s posla. Neke odredbe novog Zakona o strancima stupiti će na snagu tek nakon što Hrvatska postane članica Europske unije. Riječ je o odredbama koje specifično uređuju boravak i rad državljanina zemalja članica europskoga ekonomskog prostora, članova njihovih obitelji i drugih osoba koje su u vezi s njima.

S poslovnom dozvolom u Hrvatskoj mogu raditi samo osnivači vlastitoga trgovačkog društva upisanog u hrvatski trgovački registar, obrtnici koji registriraju poslovnu aktivnost u Hrvatskoj, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i osobe koje u ime inozemnog poslodavca pružaju neke usluge (npr. poslovi visokih tehnologija i drugi poslovi od posebnog interesa za Hrvatsku). I poslovne dozvole se izdaju na određeno vrijeme, osobama kojima je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj. Stranci kojima je izdana poslovna dozvola ne mogu se prijaviti u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao osiguranici temeljem radnog odnosa. Oni su obvezni prijaviti se u sustav osiguranja temeljem poslova za koje im je izdana poslovna dozvola, bilo kao članovi uprave trgovačkog društva, obrtnici ili samostalna zanimanja, osim ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno.

Mogućnost rada bez radne ili poslovne dozvole uvjetno se može podijeliti u dvije skupine propisanih iznimaka. U prvoj skupini su iznimke koje se odnose na određene osobe, a u drugoj skupini su iznimke propisane za određene poslove. Bez radne dozvole mogu raditi stranci kojima je odobren stalni boravak ili azil u Hrvatskoj i stranci kojima je boravak odobren u svrhu spajanja obitelji s osobom koja ima stalni boravak. Također, bez radne dozvole mogu raditi učenici i studenti preko ovlaštenih posrednika, bez zasnovanja radnog odnosa (npr. rad preko student-servisa). Poslovi na kojima stranci mogu raditi bez radne ili poslovne dozvole, ali uz uvjet da u Hrvatskoj ne borave dulje od 30 dana propisani su čl. 139. Zakona o strancima. Pratitelji turističkih grupa, prokuristi, članovi uprave i članovi nadzornih odbora trgovačkih društava, predstavnici vjerskih zajednica, umjetnici, izvođači, sportaši, serviseri i monteri strojeva i opreme, sudionici sajamskih priredbi, seminara i drugih stručnih skupova, zaposleni u cirkusima i zabavnim parkovima, profesori i druge osobe koje gostuju na poziv visokih učilišta, strani dopisnici i dr. mogu u razdoblju do 30 dana te poslove obavljati u Hrvatskoj bez pribavljanja radne dozvole. Za neke od njih propisana je obveza prethodnog prijavljivanja početka rada u nadležnoj policijskoj upravi, a za neke i obveza dostavljanja ugovora o obavljanju posla zbog kojeg borave u Hrvatskoj.

Radne dozvole se izdaju strancima kojima je odobren stalni boravak u Hrvatskoj, uz uvjet da se izdavanje dozvole uklapa u broj godišnjih kvota radnih dozvola koje za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Vlada. Za 2008. g. predviđena je godišnja kvota od 8.397 radnih dozvola, od čega se 2.500 odnosi na produljenje radnih dozvola izdanih u prethodnoj godini, a 5.897 radnih dozvola je predviđeno za novo zapošljavanje stranaca. U odnosu na prethodnu, 2007., godišnju kvotu radnih dozvola za strance u 2008. godini je gotovo udvostrućena. Naime, prošlogodišnja kvota iznosila je 4.613 radnih dozvola, od čega je 2.513 radnih dozvola bilo namijenjeno novom zapošljavanju. Broj radnih dozvola koje se izdaju strancima uvažava migracijsku politiku i stanje na tržištu radne snage u Hrvatskoj, pa se i u 2008. najviše novih radnih dozvola planira odobriti za rad stranaca u graditeljstvu i u djelatnosti brodogradnje.

U godišnju kvotu radnih dozvola ne ulaze dozvole koje se izdaju dnevnim migrantima koji su zasnovali radni odnos u Hrvatskoj, a redovito se vraćaju u državu prebivališta, ključnom osoblju trgovačkih društava, bilo da dolaze iz države na koju se primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske, bilo da je riječ o strancima koji uživaju poseban status na temelju protokola kojim je Hrvatska pristupila aktima svjetske trgovinske organizacije, odnosno da je riječ o strancima koji obavljaju ključne poslove u društvima, podružnicama i predstavništvima čiji su osnivači u inozemstvu, učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina i profesionalnih sportašima.

Kada se plaćaju doprinosi i porezi, u nabrojanoj skupini stranaca koji mogu dobiti radne dozvole mimo godišnjih kvota, najinteresantnija skupina je ključno osoblje trgovačkih društava. Riječ je o osobama koje upravljaju poslovanjem trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva odnosno organizacijskom jedinicom u sastavu društva ili podružnice, a koje imaju posebna ovlaštenja u vezi sa zapošljavanjem, otpuštanjem i nadziranjem rada drugih radnika. Također, u toj skupini stranci koji imaju posebna specijalistička znanja i ovlaštenja nužna za organizaciju rada, pružanje usluga i poslovanje u cjelini.

Stranci koji u Hrvatskoj rade na temelju radne dozvole imaju zajamčena osnovna prava iz radnog odnosa u istom opsegu kao i tuzemni radnici, a na temelju propisa radnog prava. Na njih se primjenjuju odredbe o najduljem trajanju radnog vremena od 40 sati na tjedan, o trajanju tjednog i godišnjeg odmora, o najnižoj plaći i o prekovremenom radu. Poslodavac koji radno angažira stranaca obvezan je osigurati mjere zaštite na radu i zdravstvene uvjete, jednako kao i domaći radnici.

Radne dozvole se izdaju na određeno vrijeme, najdlje do godinu dana, a samo iznimno u trajanju do dvije godine. Za obavljanje sezonskih poslova radne se dozvole izdaju na stranu obračunava i plaća sve zakonom propisane doprinose iz plaće i na plaću, kao i radnicima državljanima Hrvatske.

Novim Zakonom o strancima povećane su kazne za poslodavce koji zapošljavaju strance bez radne dozvole. Za poslodavca fizičku osobu zapriječena je prekršajna kazna u iznosu od 10 do 15 tisuća kuna za svakog stranaca, a za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 50 do 100 tisuća kuna za svakog stranaca zatečenog na radu bez dozvole. Osim novčanih, predviđena je i mogućnost izričanja zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu koji nezakonito koristi rad stranaca.