Kad je prije dvije godine novosnovani list 24sata nakon samo godinu dana djelovanja dobio prestižnu nagradu European Newspaper Award za inovativan pristup i koncepciju, to je unijelo određene nedoumice unutar same struke, pa i u široj javnosti. O kakvim je novinama riječ? Jesu li to uopće novine? Koja im je ciljna skupina?
Odgovor je stigao veoma brzo. Redakcija novostvorenoga dnevnog lista pošla je od nekoliko jasnih pitanja i tražila na njih jasne odgovore: Tko je naš čitatelj? Kome se uopće obraćamo? Što čitateljstvo očekuje od jedne (nove) novine?
S takvim pristupom počeo je i pohod na hrvatsko medijsko tržište. Rezultat znamo: u nepune tri godine (prvi broj lansiran je 2. ožujka 2005. godine) 24sata zauzimaju prvo mjesto po prodanoj nakladi dnevnih listova, po čitanosti, po ravnomjernoj nacionalnoj rasprostranjenosti, ali i po pojedinačnim segmentima – u svim dobim skupinama i po spolovima. Ukratko, 24sata postaje fenomen na hrvatskome medijskom tržištu, bez presedana u novoj povijesti ovdašnjeg novinstva.
Na temu što je uvjetovalo takav uspjeh razgovaramo s članovima Uprave Jasnom Zemljić, Helmutom Bračunom i s (nedavno imenovanim) Borisom Trupčevićem, koji je ujedno i glavni urednik lista.
- Pošli smo od činjenice da na tržištu postoji šest relevantnih dnevnih listova ‘opće namjene’. Gotovo su jednako strukturirani, s istim prilozima u iste dane, sličnih koncepcija. Nije postojala nikakva jasna i dramatična segmentacija na tržištu. Već se i prije znalo da takav pristup dugoročno nije održiv i da će novine koje će se drugačije pozicionirati unijeti stanovit nemir na medijsko tržište. No, nemir se pretvorio u ‘tektonski poremećaj’. Imali smo sreću da smo to upravo bili mi. Zašto? Bili smo prve novine koje su se počele obraćati širem tržištu u pokušaju da čitatelji u njima nađu to što ih zanima. Bili smo, sada to možemo reći, na neki način i u svjetskim razmjerima, potpuno svježa koncepcija novina. Pružamo brzu, jasnu, kratku i sažetu informaciju, vijesti razumljive svima iz perspektive običnog čovjeka. Pokazalo se da čitatelji vole takvu formu, a mi smo pošli od činjenice da nove uređivačke koncepcije, novi formati i nov način distribucije osvajaju svijet. Zašto bi Hrvatska u tom pogledu bila iznimka? – retorički na kraju pita Boris Trupčević i dodaje: – To je ona druga dimenzija koja je, uz logično pozicioniranje, dramatizirala cijeli proces. Ta konceptualna prednost pokazala je još nešto, naoko paradoksno: ljudi su spremni takve novine čitati dulje od tradicionalnih.
Strelovitom usponu na medijskom tržištu svakako je pridonijela i jasna koncepcija i pozicioniranje lista od samog početka. Tradicionalne novine, gotovo bez iznimke, skrivaju svoju koncepciju kroz sve naglašeniji tabloidni stil. 24sata nisu podlegle takvom pristupu, ne pretvaraju se da nisu ono što jesu, niti da jesu ono što nisu. Ponudile su tržištu nešto novo i koncepcijski čisto, pa
Intenzivirali smo investicijski plan za Hrvatsku koji se može ostvariti samo uz više strateških povezivanja. Svake čemo godine na razini Grupe uložiti otprilike 250 milijuna eura u razvoj vlastite maloprodajne mreže kako bismo do 2012. tržišni udjel u Hrvatskoj povećali s današnjih šest na 15 posto.
-
Mercator se nigdje gdje posluje ne bavi politikom. Ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj, pa ni u Srbiji. Uvijek želimo napomenuti da vanjska politika svake zemlje mora uzimati u obzir i gospodarske interese i da su dobri prijateljski odnosi među svim zemljama u Jugoistočnoj Europi veoma važni za privredu.
-
Misliš li da bi slovensko priznanje Kosova pogoršalo Mercatorov položaj u Srbiji? – Nadam se da neće. Nakon incidenata koje smo imali prije nekoliko tjedana situacija se normalizirala. Svi naši trgovački centri u Srbiji normalno rade. Najvažnije nam je da potrošači imaju povjerenja u nas, a mi se trudimo pružiti im najbolju ponudu po najboljim cijenama. To je ono što potrošači žele od svakog trgovca.
