Home / Mediji i publikacije / Media market

Media market

U posljednjih su se pet godina na web-sceni dogodile mnoge promjene. Najvažnija je širokopojasni internet, koji je pak donio kvalitetnije korisnike koji dulje ‘surfaju’, zatim pojava različitih servisa, blogera, početak borbe među portalima.

Ne prođe tjedan, a da se u Hrvatskoj ne pojavi novoprenuti web, bilo da je riječ o stranici, servisu bilo o portalu. Za razliku otprilike nekoliko godina, zahtijevajući tehnologiju, ali i sve većoj konkurenciji, web-scena je kvalitetnija, a autori maštovitiji. Šta zadovoljstvom smo se prihvatili zadatka da ocijenimo najbolje. Nakon dvije neprospavane noći, oboružani strpljenjem i kofeinom, shvatili smo da smo problemu pristupili preležerno. Kako među stotinama tisuća web-stranica i tisućama portala izabrati najbolje, koje kriterije odabrati, kako biti objektivan, samo su neka pitanja koja su nas mučila tijekom pokušaja da odaberemo najbolje. Upravo smo zato u svoje istraživanje uključili vođeća imena hrvatske internetske scene: Jana Jileka (Xclaim, Igre-igrice.com), pionira internetskog oglašavanja u Hrvatskoj, Borisa Ličinu Borju, nagrađivanog IT novinara (današnji urednika časopisa Plan B), Aljošu Japundžića, stručnjaka za online marketing, te Roberta Slavečkog, osnivača natječaja za najbolje internetske stranice Vidi e-novation i Vidi Web Top 100. Zamolili smo ih da nam iznesu svoje videnje scene i odustali od ocjenjivačkog pristupa problemu jer, složit će se svi, o ukusima se ne raspravlja.

U posljednjih su se pet godina na web-sceni dogodile mnoge promjene. Najvažnija je dobivanje širokopojasnog interneta, a time i kvalitetnijih korisnika koji dulje surfaju, pojavilo se mnogo servisa, blogera, počela je borba među portalima – rekao nam je Borja.

Njegovi favoriti su Politika.com (zato što katkad ima bolje analize od kolumnista i komentatora dnevnih novina, odnosno njihovih online izdanja i zato što se ondje, za razliku od većine sajtova, vode civilizirane rasprave), Tportal.hr (ima kvalitetne tekstove koji često, nažalost, ne dolaze do izražaja), Tprofil.com (najbolji online TV program). Kao najveći problem web-stranica i portala ističe prepisivanje i prenošenje vijesti te senzacionalistički pristup bez obzira na temu. Nama je za oko zapeo Idesh.net, jedini pravi web-magazin u Hrvatskoj. Riječ je o projektu pokrenutom u rujnu prošle godine. Aljoša Japundžić, pokretač i glavni urednik portala, rekao nam je da je čitateljima želio ponuditi samo malo zabave, onoga što je njemu nedostajalo na sceni. Svidjela nam se ideja da se sve vrti oko sadržaja, i to autorskih tekstova. Profil korisnika, mogućnost njihova izravnog komuniciranja i drugo dodani su kao mogućnost, a ne glavni razlog postojanja.

Zbog autorskih tekstova sporija je dinamika izlaženja novih, iako svakodne produciramo tri do četiri takva teksta, a ostatak odrade registrirani korisnici svojim blogerskim postovima, aktivnošću na forumu i komentarima. To su glavni razlozi zašto je Idesh! magazin, a ne portal – objasnio Japundžić.

Kad je riječ o njegovim favoritima, istaknuo je sajtove koji su pronašli svoju nišu i dobro obavljaju svoj posao. U svijetu društvenih mreža to su Tulumarka.com (zbog odlične ideje i izvedbe) i Filmski.net (zbog odličnog načina prezentacije, ali i temeljnitoj pokrivanja odabrane teme).

Od servisa sâm se najviše koristi Naslovnica.netom (za pregled dnevnih vijesti), Skrati.netom (za povremeno skraćivanje URLova), Kartegradova.comom (za snalaženje u Zagrebu) te Croportal.netom (zato što je jedini ozbiljniji pokretač prometa sajtova i blogova u Hrvatskoj). Prema našem mišljenju Croportal.net zaslužuje ući u skupinu odabranih jer, iako na tržištu ima sličnih servisa, jedino su urednici Croportala posao shvatili ozbiljno. Rezultat toga je online informacijski servis koji brzo i jednostavno RSS kanalom korisnicima svakodnevno nudi više od tisuću aktualnih vijesti preuzetih od medijskih partnera.

Croportal korisnicima nudi mnogo mogućnosti upravljanja vijestima (ocjenjivanje, slanje prijateljima i komentiranje, ali i mogućnost dodavanja njihovih vijesti, odnosno sadržaja koji su prepoznali kao koristan i zanimljiv). Za oko nam je također zapela i internetska tražilica GoHome, specijalizirana za pretragu nekretnina. Jedinstvena je zbog brzine i preciznosti tražena rezultata naspram zadanog upita i razrađenosti lokacijskih modula. Tako se korisniku pruža pregled gotovo svih nekretnina na internetu s izravnim linkom na traženu. Primjerice, upišete li u tražilicu ‘stan u Zagrebu, bar 60 kvadrata, do 100.000 eura’, dobit ćete precizne informacije o svim nekretninama koje postoje na hrvatskom virtu.

Budući da se većina stranica u Hrvatskoj financira uz pomoć klasičnog internetskog oglašavanja (bannerima), web-servisi često se, da bi se bolje prodali, za oglašivača prozovu portalima. Portal je, bar po definiciji iz devedesetih, prozor u internet, sajt na kojem ima mnogo različitih servisa poput vijesti, e-adresa, pretraživača, blogova, RSS kanala (najbolji primjer www.yahoo.com) itd. Uopće nije važno naziva li se nešto servisom, stranicom ili portalom, nego što nudi. Onoga tko nudi ‘ono nešto’, publika će prepoznati, neovisno o tome nazivao on sebe portalom, servisom ili stranicom. Ipak, da se ne bi pogrešno razumjelo – portal, servis i stranica nisu sinonimi, ali svi ti pojmovi kod nas su već toliko ‘potrošeni’ da ih se doživljava sinonimima. Onima koji pak žele točno znati što znači koji pojam, najbolje je da odu na Wikipediju, na kojoj su, u njezinoj engleskoj verziji, odlično objašnjeni – savjetovao je Slavečki.

Uzimajući u obzir pobjednike natječaja Vidi Web Top 100 održanog potkraj 2007., najbolje su stranice prema kategorijama Tulumarka.com (najbolja društvena mreža), Wolfwoodscrowd.info (najbolji blog), Telefon-gradnja.hr (najbolja korporativna stranica), Limun.hr (najbolja financijska institucija), Boboton.com (kategorija mediji, novosti, oglasnici), Batana.org (značnost, obrazovanje, kultura), Moja-prava.hr (Vladine organizacije i institucije), Zora-hotel.com (turizam i putovanja), 7maslina.net (sport, zdravlje, prehrana) te Zena.hr (zabava, moda, glazba).

Kao svojevrsni zaključak moglo bi se reći da su još rijetke velike hrvatske tvrtke koje danas u Hrvatskoj iskorištavaju mogućnosti promocije na internetu, što je glavni problem. Na sreću, one koje to rade, već danas mudro vide iznimne rezultate i zadovoljno traju ruke te o svojim aktivnostima na webu ne govore previše. Drugi je problem što web-servisi u Hrvatskoj još nisu na razini kao što su u razvijenim zemljama Zapada. Primjerice, prosječnom Nijemcu ili Britancu danas je život bez web-stranice eBay jednako nezamisliv kao i nama život bez automobila.

U Hrvatskoj većina ljudi i ne zna što je eBay, a takvi i slični servisi, i to ne jedan ili dva, nego nekoliko tisuća, u različitim nišama, upravo su ono što danas najviše nedostaje hrvatskom internetu i hrvatskim web-stranicama – naglasio je Slavečki.