Oskar Kokoschka u Beču

Ove godine nije neka okrugla obljetnica svjetski slavnog slikara Oskara Kokoschke (1886. – 1980.), ali su mu i bez toga u glavnom gradu rođene Austrije u prvoj polovini 2008. posvećene čak dvije izložbe. Prva je već počela, otvorena je potkraj siječnja i traje do 12. svibnja u Austrijskoj galeriji. Nazvana Oskar Kokoschka – Sneni dječak – Enfant Terrible, sastoji se od 130-ak radova iz ranijih umjetnikovih godina. Druga izložba, koja će biti otvorena od 11. travnja do 13. srpnja, imat će sličan broj eksponata, ali iz druge polovine Kokoschkinog života. Oskar Kokoschka – Egzil i nova domovina 1934.-1980. naziv je izložbe koja će biti otvorena u bečkoj Albertini.

Najvažniji austrijski ekspresionistički slikar, rođen u donjoaustrijskom mjestu Pöchlarn, Oskar Kokoschka s roditeljima se još kao beba preselio u Beč, gdje je završio srednju školu i učio za srednjoškolskog učitelja crtanja. Od 1907. godine bio je član Bečkih radionica. Godinu dana poslije na umjetničkoj izložbi u Beču izaziva zgrajanje kritike sa svojim djelima, među kojima su ilustracije za knjigu Sneni dječaci. Kokoschku nisu pritom rastrgli svi kritičari, neki su prepoznali talent u mladom slikaru psihološki-vizionarskih portreta u dramatsko-nervoznom stilu.

Poznati arhitekt i dizajner Adolf Loos ubrzo mu postaje zaštitnikom i Kokoschka s njim odlazi u Švicarsku. Izlaže na međunarodnim izložbama, piše i drame, a ugled stječe još prije Prvoga svjetskog rata. Bio je jedan od ljubavnika Alme Mahler, legendarne muze niza umjetnika, a nakon raskida s njom dobrovoljno se javio u austrougarsku vojsku. Na ratištu u Galiciji biva ranjen u glavu, a u borbama u Ukrajini i proboden bajonetom kroz pluća, srećom ne fatalno.

Oporavljao se u Dresdenu, gdje je poslije predavao na Akademiji likovnih umjetnosti, a potom putovao po mnogim europskim, sjevernoafričkim i azijskim državama. Godine 1934. seli se u Prag. U Beču otvara 1937. godine veliku individualnu izložbu, a iste mu godine nacistička Njemačka, koja ga je proglasila ‘degeneriranim umjetnikom’, uklanja i plijeni 417 djela iz njemačkih muzeja.

To, međutim, nije ugrozilo Kokoschkin ugled, naprotiv. Godine 1938. otvara prvu izložbu u New Yorku, a iste godine napušta Čehoslovačku, koju je Hitler nakon raskomadati. Seli se u London te desetljeće poslije postaje britanski državljanin. U kasnijem opusu razvija veoma osobnu varijantu ekspresionizma, sa snažnim koloritom, pri čemu ga sve više zanimaju velike humanističke teme. Početkom 1950-ih nastanjuje se u Švicarskoj, gdje i umire 1980., kao umjetnik koji je doživio slavu za život.