Ako nešto o financijskim institucijama ne treba posebno argumentirati, onda je to činjenica da znaju s novcem, kako tudim tako i vlastitim. A da je povrat na ulaganje u različite medijske formate financijskim institucijama očito bio opipljiv, najbolje pokazuje rast oglašivačkih proračuna u toj industriji u usporedbi s cijelim tržištem.
Ukupno je tržište 2007. raslo 12, a ulaganje u sektor financijskih ustanova 21 posto u odnosu na prijašnju godinu. Na ulaganje u promociju financijskih usluga otpada 13-ak posto ukupnih investicija u oglašavanje i nalazi se na petome mjestu, iza telekomunikacija, proizvoda za osobnu higijenu i kozmetiku, hrane te pića.
U sektoru financijskih ustanova prošle su godine najveći udio imale banke – 48 posto, kartičari 21, osiguravajuća društva 13 i investicijski proizvodi šest posto.
U odnosu na prijašnju godinu najviše su rasla ulaganja u investicijske proizvode, čak 92 posto. Ulaganje vezano uz kreditne kartice poraslo je 44 posto. Samo ulaganje u druge bankarske proizvode i imidž banaka raslo je 14 posto, a u stambene je štedionice palo 21 posto. Za razliku od ukupnog tržišta u oglašavanju financijskih ustanova više je zastupljen tisak, i to s udjelom od 37 posto, televizija ima udio od 57, a vanjsko oglašavanje pet posto. Ukupno tržište ima udjel tiska 28 i televizije 66 posto.
Kad je riječ o ulaganju na televiziji, 60-ak posto odvojeno je za nacionalnu televiziju, a 40 za komercijalne, i to 23 posto za Novu TV i 17 posto za RTL. U 2007. jedino je Raiffeisenbank koristio samo HTV, no ove se godine seli i na komercijalne televizije.
Od ukupnog ulaganja u tiskovine 74 posto otpada na dnevna izdanja, a prevladavaju Jutarnji i Večernji list. Kod regionalno vezanih banaka znatniji udio imaju regionalna izdanja (Erste – Novi list; Slavonska banka – Glas Slavonije; OTP banka – Zadarski list). U tjedna je izdanja uloženo 20-ak, a 4,3 posto u mjesečna izdanja.
Internet ima sve važniju ulogu u komunikaciji. Kako se ulaganja još ne prati sustavno, procjenjuje se da su se lani utrošili u odnosu na prijašnju godinu.
U krugovima koji se bave komunikacijom tek su se posljednjih nekoliko godina počeli češće čuti pojmovi kao što su ‘vezivanje uz odgovarajuće okruženje’ i ‘proizvodnja sadržaja’. Medijske se agencije tek odnedavno biraju na temelju razumijevanja brenda i posvećenosti njemu, bar deklarativno. Oglašivači su otkrili da za svaku kampanju od agencija mogu zahtijevati ‘kreativna medijska rješenja’ i ‘nešto što još nije nitko radio’. Pogledamo li što su u međuvremenu radile ‘krute’ financijske ustanove, vidjet ćemo da su bile među prvima u prihvaćanju i stvaranju novih formata. Prošlo je gotovo desetljeće otkad je prvi logo, onaj Bank Austria Creditanstalt Leasinga, stavljen na sat prije HTV-ova Dnevnika.
