Zašto bi samo Hrvatska zarađivala od svog turizma? Prema podacima HTZ-ovih predstavnika u Sloveniji svaki drugi Slovenc na odmor dolazi u Hrvatsku. I troši na autoceste, smještaj, hranu, mora slušati klape i brčkati se u toplome moru. Pa nešto im se od svega toga mora i vratiti, zar ne? Sustavom vinjeta po polugodišnjoj cijeni od 35 i cjelogodišnjoj od 55 eura koji se uvodi prvoga srpnja Slovenci će sada na račun Jadranskog mora i njegovih turista zaraditi najmanje 160 milijuna eura na godinu (otprilike četiri i pol milijuna stranih turista dolazi u hrvatske kambove i privatni smještaj automobilima, većina kroz Sloveniju). Taj je iznos jednak 2,3 posto od ukupne turističke zarade Hrvatske, koji će inkasirati Slovenija.
Nakon svih peripetija sa ZERP-om i popuštanja hrvatske vlade slovenskim interesima nitko od čelnih ljudi turizma i hrvatske političke i gospodarske ne želi priznati da je slovenski sustav vinjeta izravni udarac hrvatskom turizmu, kao da je sve što ima veze sa Slovenijom (i ulaskom u EU) previše delikatno da bi se o tome govorilo.
Tako, na primjer, direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić izjavljuje: – Sada možemo očekivati da će turisti više stizati preko Mađarske. Snaga i privlačnost Hrvatske nadvladat će i tu slovensku vinjetu. Vinjete neće utjecati na posjećenost Hrvatske.
Slično razmišlja i ministar turizma Damir Bajs: – Svaka država ima pravo odrediti visinu cestarine i način njezine naplate. Dobar dio tih cestarina platit će turisti koji dolaze u Hrvatsku, no nadamo se da to neće utjecati na njihov dolazak. U svakom slučaju, na ovaj će način i Slovenci imati koristi od hrvatskog turizma.
Takav mlaki stav ne djele ni hotelijeri ni vlasnici kampova kojima jedna slovenska vinjeta znači bar jedan dan manje u njihovim kapacitetima, a ni građani kojih je, prema podacima internetskih portala, 60-ak posto uvjereno da će vinjete utjecati na dolazak turista. Polugodišnjim vinjetama bit će ‘nagrađeno’ više od 70 posto turista koji iz Zapadne Europe dolaze na Jadran. Većina njih desetljećima dolazi na isto odredište i već se zbog porasta cijena ionako hvata za glavu zbog količine novca koji mora potrošiti na ljetovanju, zbraja svaku kunu i svaki euro.
Hrvatski će turizam zbog novoga slovenskog sustava dobiti po tamburi, no lakše je to ne priznati, kako turističkim stručnjacima, tako i Vladi, koja možda razmišlja da je to ništa u odnosu na ono što još možemo očekivati od susjeda, a već smo se opeklili kad smo pokušali proturječiti.
Osim turističkog pogleda na cijelu situaciju vrlo je zanimljiv i pogled prometnih stručnjaka.
Treba se zapitati zbog čega su Slovenci uveli model vinjeta, za koji većina hrvatskih prometnih stručnjaka tvrdi da je ‘izašao iz mode’.
Više od polovine Slovenaca blagoslovilo je takvu odluku slovenske vlade. Ne zaboravimo, i u Hrvatskoj se dosta govorilo koliko su vinjete isplativije od trenutačnog sustava naplatnih kućica. Kad su prometni stručnjaci sve zbrojili i oduzeli, najveći je problem od svega bio kako će četiri koncesionara autocesta preraspodijeliti naplaćeni novac. Drugi je najveći argument bio što ćemo s kućicama koje smo već sagradili, a treći što je s ljudima koje smo ondje zaposlili. Šlag na kraju bio je da su vinjete nepravedan sustav zbog toga što ne plaćate onoliko koliko vozite. S jedne strane zvuči nerealno da će vozači dio ceste u Sloveniji, od Maribora do Šentilja, koji danas plaćaju pet-šest kuna, od srpnja plaćati 35 eura. S druge strane cijena polugodišnjih vinjete gotovo jednaka jednoj naplati autoceste prema Dalmaciji. Za turiste koji dolaze u Hrvatsku to je nepotrebno trošak, no s druge strane, kažu turistički stručnjaci, zanemaruje se frustracija turista koje do njihova smještaja svakih nekoliko kilometara čeka naplatna kućica, što u Sloveniji, što u Hrvatskoj.
- U prvi će se mah vjerojatno učiniti da je to loše za naš turizam jer će poskupiti dolazak u Hrvatsku, u koju turisti uglavnom dolaze automobilima. No imajmo na umu da vinjeta omogućuje mnogo brži prolaz autocestama bez nepotrebnog zaustavljanja na naplatnim kućicama.
Gosti koji su do sada iz smjera Austrije npr. preko Ljubljane vozili do Zagreba i dalje prema moru trebali su bar četiri ili pet puta plaćati cestarinu. U ljetnoj sezone to bilo ‘prestrašno iskustvo’ jer su, vjerojatno, na svakoj naplati u ‘špic’ gubili i nekoliko desetaka minuta na čekanje (uz veću potrošnju goriva, nesnosne uvjete – na vrućini i sl.), a sada, kad se uvedu vinjete, toga neće biti. No, nažalost, ne na bolnoj točki slovenske cestovne mreže, odnosno na dionici Šentilj – Macelj, odakle dolazi najviše gostiju i gdje neće biti autoceste bar do 2012. Uvođenje vinjete dobar je potez koji bi bio odličan i za Hrvatsku. Da nema mnogo prednosti, ne bi je Austrijanci već godinama upotrebljavali i tako ubrzali putovanje i tranzit kroz svoju zemlju – misli predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Ivan Pukšar.