Nepovratna sredstva EU

Hrvatskoj kao zemlji kandidatu za ulazak u EU nude se sredstva u području prijevoza, za sufinanciranje projekata iz dva fonda zajednice (Sedmi okvirni program i Marco Polo II.) te iz jednoga pretpristupnog fonda (IPA).

Iz godine u godinu cestovno opterećenje u Europi sve je veće. I upravo zbog sve veće preopterećenosti te zbog sve izraženije i potrebe i namjere da se smanjuje utjecaj prijevoza na ekološki sustav, Europska komisija osnovala je nekoliko fondova koji se bave preusmjeravanjem transporta tereta s ceste na željeznicu, more i na rijeke. Hrvatskoj kao zemlji kandidatu za ulazak u Europsku uniju nude se u području prijevoza sufinanciranje projekata iz dva fonda zajednice (Sedmi okvirni program i Marco Polo II.) te iz jednoga pretpristupnog fonda (IPA). Osnovna je razlika između ta dva fonda zajednice što se Sedmi okvirni program odnosi na razvojne znanstveno-istraživačke projekte, dok se projekt Marco Polo II. bavi isključivo konkretnim aktivnostima preusmjeravanja transporta tereta s ceste na alternativne načine prijevoza.

Za razliku od tih fondova zajednice, pretpristupni fond IPA kombinira i znanstveno-istraživačke i konkretno razvojne aktivnosti. No, iznos sufinanciranja u tim projektima znatno je niži nego kod programa zajednice. Ti iznosi sufinanciranja kreću se u rasponu od 75.000 do 500.000 eura, što u odnosu na ukupan proračun može iznositi maksimalno 75 posto. Kod programa zajednice sufinancira se od 35 do 50 posto, ali minimalni iznos je 500.000 eura. I još je jedna temeljna razlika. U korištenju fondova zajednice mogu sudjelovati tvrtke i organizacije iz profitnog i neprofitnog sektora, dok u pretpristupnom fondu IPA mogu sudjelovati samo neprofitne organizacije, kao što su udruge, ministarstva, županije, općine, fakulteti, lučke uprave, razvojne agencije i tako redom.

Da bi se moglo sudjelovati u korištenju sredstava iz tih fondova, za početak je potrebno imati ideju, odnosno identificirati problem koji se nekim projektom želi riješiti. Tu ideju treba razraditi s partnerima u projektini prijedlog koji se predaje Europskoj komisiji na evaluaciju. I to je izuzetno važno, jer nepovratna sredstva sufinanciranja dobivaju samo kvalitetni projekti, oni za koje evaluacijska grupa procijeni da su nužni, isplativi i provedivi. Valja znati da su takve procjene vrlo objektivne i transparentne te da prolaze samo najbolji projekti.

Svaki od projekta, bez obzira u kojem se fondu prijavljuje, mora imati partnera iz barem jedne države Europske unije. Projekt mora sastaviti i provesti konzorcij tvrtki koje se udružuju kako bi pokrile sva područja aktivnosti u projektu i to treba jasno naznačiti. Projektini prijedlog sastoji se od teksta aplikacije, proračuna projekta te priloga. Unutar teksta aplikacije potrebno je objasniti cilj i svrhu projekta kroz opis aktivnosti, generalne i specifične ciljeve, opis problema, korištenje projekta i njegovih rezultata, izlazne rezultate projekta, preokraničnu korist itd.

Vrlo je bitno kvalitetno sastaviti proračun projekta, jer se kasnije pri realizaciji projekta priznaju samo troškovi koji su planirani u toj pripremnoj fazi. Proračun pokriva sve troškove implementacije projekta. Dakle, plaće djelatnika koji sudjeluju u realizaciji, dnevnice i troškove putovanja, angažman vanjskih stručnjaka, opremu, seminare i konferencije koji će se održati, prijevođe, stalne troškove vašeg ureda (električna energija, voda i tako redom), a sve ostalo iskazuje se u proračunskoj tablici. Kako što je već spomenuto, od ukupnog proračuna fondovi sufinanciraju projekte u rasponu od 35 do 75 posto troškova ovisno o fondu i namjeni projekta.

Natječaji za predaju projekata objavljuju se otprilike jednom na godinu. U 2008. godini natječaji će se tek objaviti te je sada pravo vrijeme da počnete stvarati konzorcij i pripremati projekt. Priprema projekta složen je proces i zahtijeva mnogo vremena i truda.