Njemački telekomunikacijski div traži izlaz iz problema s Cognizantom

Dionica Deutsche Telekoma ovih dana vrijedi nešto manje od deset eura, što je najniža razina još od 2003. Najveći su problemi, čini se, nastali u sektoru poslovanja s privatnim korisnicima, u kojem je prošle godine zabilježen pad prodaje od osam posto.

Iako kod nas sjajno posluje, što većina hrvatskih gradana zna iz prve ruke, Deutsche Telekom u širim okvirima ipak ima određenih problema. Prošli je tjedan kompanija objavila da će slijediti primjer tolikih prije nje i preseliti dio poslovanja u zemlje s jeftinijom radnom snagom. U sklopu tog plana Deutsche Telekom najavljuje godišnje uklanjanje između 3.000 i 4.000 radnih mjesta u sektoru poslovanja s poslovnim klijentima. Seljenje uključuje i jedinicu sistemskih integracija, Odjela T-Systems, gdje radi otprilike 15.000 ljudi, što je pojedinačno ‘najnašeljenija’ jedinica, pa stoga nije čudno da se upravo ondje DT pokušava što brže i elegantnije ‘olakšati’. Rezultat je to lošijih uvjeta poslovanja u kojima dionica DT-a vrijedi nešto manje od 10 eura, što je najniža razina još od 2003. Najveći su problemi, čini se, nastali u sektoru poslovanja s privatnim korisnicima u kojem je prošle godine zabilježen pad prodaje od osam posto. Izuzev T-Systemsa još su dva osnovna DT-ova odjela, T-Home i T-Mobile. Deutsche Telekom ima problema još od 2005., kad je počelo otpuštanje 30.000 radnika zbog sve lošijih rezultata koji su posljedica gubitka otprilike 1,5 milijuna korisnika u godinu dana. Prema nekim izvorima prodaja i prihodi trebali bi se stabilizirati tek 2010., što je jasan znak da stvari ne stoje najbolje, a to utječe i na vrijednost dionice.

DT je nedavno potpisao sporazum s tvrtkom Cognizant prema kojem će ta tvrtka preuzeti DT-ove zaposlenike u Indiji, njih 1.150; tako se, bar zasada, riješio dijela viška zaposlenika. Cognizantov je interes, kažu, pristup konzervativnim njemačkim poslovnim klijentima, u čemu će im pomoći suradnja s T-Systemsom, odjelom zaduženim za telefonske usluge korporativnim klijentima, a uloga jedinice Sistemske integracije tehnička je potpora, odnosno postavljanje i održavanje tih sustava.

DT, inače, grozničavo traži partnera za spas posmrtnog odjela već nekoliko mjeseci, a u igri je bio i Tata Consultancy Services, koji je sve done-davno slovio kao apsolutni favorit za taj ugovor. Ukupni broj zaposlenih u T-Systemsu je impresivnih 57.000 ljudi, a bit će smanjen, supitilno objašnjavaju u DT-u, uklanjanjem sekundarno važnog poslovanja. T-Systems nudi integrirana ICT rješenja iz jednog izvora i posluje u 24 svjetske zemlje, od Njemačke do Indije. Još je prošle godine ukinuto otprilike 3.700 radnih mjesta, no ukupni se broj nije smanjivao uglavnom zahvaćajući T-Systemsovim akvizicijama. Godine 2006. kupili su Volkswagenovu IT područnicu Gedas, a ove su se godine dopunili AirIT Internacionalom. Prilično čudna strategija, ako se misliše riješiti prevelikog broja zaposlenika. Lista klijenata sadrži neka vrlo jaka imena poput Daimlera, Volkswagen, Airbusa (s kojim ugovor vrijedi do 2012.) i WestLB banke. Od 2005. odjel je nadležan za sve DT-ove poslovne klijente. Dogovor s Cognizantom sklopljen je u pravi trenutak, a cilj mu je osluživanje europskih korporacija globalnog dosegu. Novonastalo partnerstvo zapošljava 110.000 ljudi, od čega 40.000 radi izvan matičnih kontinenta.

Cognizant Technology Solutions, sa sjedištem u New Yorku, bavi se uslugama informacijske tehnologije, ali veći dio operacija ima u Chennailju u Indiji. Prošle je godine uvršten, peti put zaredom, na listu 100 najbrže rastućih kompanija na svijetu prema časopisu Fortuneu, što je pothvat bez premca. Uz to uvršteni su i u Business-Weekovu listu 10 brzorastućih kompanija na šesto mjesto, a u svojoj su industriji, IT usluga, bili prvi na svijetu.

Cognizant je relativno mlada kompanija osnovana 1994. pod imenom Dun&Bradstreet Satyam Software s ulogom internog centra za razvoj tehnologija kompanije Dun&Bradstreet. Ta je kompanija bila vlasnik 76 posto udjela, no uskoro je otkupila i preostalih 24 posto od partnera Satyam Computer Servicesa. Dvije godine poslije postaje odjel korporacije Cognizant, a nakon razdvajanja Dun&Bradstreeta. Godine 1998. dolazi do još jednog razdvajanja unutar Cognizanta, pri čemu Cognizant Technology Solutions postaje odjel IMS Healtha, točnije IT jedinica za farmaceutsku i zdravstvenu industriju. Iste godine odlučuje se za IPO, da bi 2002. IMS izašao iz vlasništva.

Kompanija danas zapošljava otprilike 55.000 radnika i posjeduje uredu i razvojne centre diljem Indije, u Šangaju i Amsterdamu. Klijente ima u bankovnom i financijskom sektoru, zdravstvu, proizvodnji i logistici, medijima i zabavnoj industriji, telekomunikacijama, osiguranju, maloprodaji, ugostiteljstvu i tehnološkom sektoru. Financijski su rezultati kompanije posljednjih godina najljepša bajka, pa se i ne treba čuditi svrstavanu u sve relevantne liste poslovnih časopisa. Cognizantov prihod za posljednji kvartal 2006. skočio je astronomskih 65 posto, s 257 milijuna dolara na 424 milijuna u istom kvartalu prošle godine, a kompanija je tu godinu završila s ukupnim prihodom od 1,5 milijarde dolara. U spomenutom kvartalu zaposlišta je 4.500 ljudi i tako ukupni broj zaposlenih dovela do 50.000. Uza sve to kompanija nema dugova, a prihod je rastao u prosjeku 58 posto na godinu u posljednjih pet godina. Najvažniji su joj konkurenti Infosys, ali i druge IT kompanije poput Accenturea, Perot Systems, Satyama (ironično, jedan od osnivača), Siemens IT-a, Wiproa, Aricenta i spomenutoga konkurenta za ugovor s DT-om Tata Consultancy Servicesa.

Porezne reforme kasne jer se vladajuća koalicija ne može dogovoriti o prijedlogu koji će iznijeti u javnost, a kasni se i s planom smanjenja državnog deficita, što bi se trebalo riješiti do 2010.

Austrija u cjelini ima dobru gospodarsku politiku, kažu ugledni inozemni promatrači. Zato nije dobro, kako se izrazio jedan poznati domaći novinski kolumnist aludirajući na opasnost globalne recesije zbog slabosti privrede SAD-a i drugih prijetnji, da se na uzburkanome moru kojem prijeti oluja kapetan broda i njegov zamjenik tuku na komandnome mostu. Velika austrijska koalicija, savezna vlada sastavljena od dviju najvećih političkih stranaka, ‘crvenih’ socijaldemokrata (SPÖ) i ‘crnih’, konzervativnih narodnjaka (ÖVP) početkom ove godine svojim ponašanjem podsjeća na jedno pravilo iz prirode da konkurentne vrste teško mogu egzistirati zajedno na jednom prostoru. Porezna reforma glavni je razlog razdora između dvije vladajuće stranke. Za promatrače austrijske politike svakako će biti zanimljiv rujan, kad će se raspravljati o proračunu za 2009. Općenito, osim porezne reforme, snižavanja poreza i doprinosa na plaće, održavanje mirovina, novac za njegu starih i bolesnih te saniranje kasa zdravstvenog osiguranja koji su nagomilali veliki minus važna su financijska pitanja o čijim se odgovorima koalicijski partneri nikako ne mogu dogovoriti.

Izvanredni izbori početkom lipnja, prije početka Europskoga nogometnog prvenstva što ga to mjeseca zajednički organiziraju Austrija i Švicarska, očito je jedna od opcija koju je razmatrao ÖVP. Narodnjaci su trenutačno u relativno boljoj poziciji, pokazuju istraživanja javnog mnijenja, kao i nedavni izbori u Donjoj Austriji.

Površinom najveća austrijska savezna pokrajina (gotovo kao Slovenija) i druga po broju stanovnika (nepunih 1,6 milijuna, dakle tek malo manje od Beča), Donja Austrija je imala izbore za svoj parlament 9. ožujka. Kako se i očekivalo, pobijedio je ÖVP, čiji je karizmatični Erwin Pröll pokrajinski poglavar neprekidno od 1992. ÖVP je opet dobio apsolutnu većinu – 54,3 posto. Što više, za jedan je posto povećao broj svojih austrijskih glasača. Pröll, inače, provodi dinamičnu gospodarsku politiku, osnovni mu je cilj da Donja Austrija bude jedna od 10 najrazvijenijih regija EU. Nedavno je novinare u Narodnu banku Austrije pozvao njezin guverner Klaus Liebscher. Domaćin je sjedio okružen svojim financijskim ekspertama iz Međunarodnoga monetarnog fonda (IMF). Ta institucija ne dijeli savjete samo ‘problematičnim’, manje razvijenim državama, kojima su nužni međunarodni krediti. Analitičari IMF-a zaključili su da je Austrija posljednjih nekoliko godina imala dobre privredne rezultate prije svega zahvaljujući solidnoj ekonomskoj politici, prilagođavanju razina plaća i pravodobnom fokusiranju na Istočnu Evropu. Plaće nisu osobito rasle u posljednjem desetljeću, prema nekim su računicama čak u stagnaciji, ali tako se očuvala konkurentnost u izvozu. Rast austrijskog izvoza znatno nadmašuje ukupni prosječni u EU.

Trenutačno je nezaposlenost u Austriji doista niska, u veljači je bila 4,2 posto. Ako se želi očuvati konkurentnost i rast zaposlenosti, takva politika mora se nastaviti i u današnjem okruženju, koje karakterizira znatno viša inflacija (viša od tri posto) nego što je bila posljednjih 15-ak godina. Međutim, ukupni će se gospodarski rast Austrije usporiti s otprilike tri na oko dva posto, upozoravaju u IMF-u. Austrijancima je to jasno, rizici su lako uočljivi: turbulencije na međunarodnim financijskim tržištima, problemi gospodarstava najvažnijih trgovinskih partnera koji se reflektiraju u Austriji, tečaj eura, cijene nafta…

Istodobno se uviđa da Austrija nije ni u protekle dvije, dobre godine, učinila koliko je trebala da bi eliminirala proračunski deficit do 2010., kao što je planirala. U 2007. je bio 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda. To jest manje od plana, ali se u ovoj godini deficit vjerovatno neće smanjiti. Vlada je najavila strogu proračunsku konsolidaciju za 2009. i 2010, ali mjere kojima to želi učiniti još nisu utvrđene, zaključuju u IMF-u. U koaličkom ozračju kakvo je sada, to i nije čudo.