Što učiniti za oporavak bosanskohercegovačkog tržišta kapitala

Potpisivanje Sporazuma s EU investitorima će poslati signal da smo opredijeljeni za europski put i stabilnu BiH u političkome i ekonomskom smislu. Brzina daljnjeg puta prema EU ovisit će o reformama, u kojima je zasad najspornija reforma policije.

U posljednje vrijeme svjedoci smo pada vrijednosti cijena dionica na svjetskim i na domaćim burzama. Kako bismo ukazali na uzrok takvom trendu pokušat ćemo locirati bitne faktore koji su doveli do trenutačne situacije, ali i aktivnosti koje bi trebali poduzeti da smanjimo i zaustavimo taj trend na lokalnom tržištu kapitala.

Jedan od faktora globalne krize svakako je izdavanje velikog broja hipotečkih kredita drugog reda na tržištu SAD-a (oko 10 milijuna kredita podijeljenih u posljednjih pet godina). Takvi krediti odobravali su se osobama sa slabijim kreditnim retingom, što znači da su nosili veći prinos, ali i veći rizik.

Zbog velike potražnje za takvim kreditima američke su banke trgovale na međunarodnim tržištima, gdje su se kao kupci pojavljivali europske banke i fondovi te u manjoj mjeri azijske banke i fondovi. Zbog visokog prinosa koji su nosili tako izdani krediti, banke i fondovi zanemarili su rizik koji oni nose sa sobom i danas je dosta američkih i europskih banaka i fondova primorano otpisivati svoja potraživanja. Štete se mjere u više stotina milijardi dolara (procjene se kreću oko 400 milijardi dolara), što je dovelo do posrtanja velikih investicijskih banaka (na primjer, investicijske banke Bear Stearns).

Kreditna kriza povećava izgled za izbijanje recesije u SAD-u, mišljenje je velikog broja ekonomista. Gospodarsko usporavanje prisililo je Američku središnju banku – Federalne rezerve (FED), na šesterostruko smanjivanje referentne kamatne stope, dok se diskontna stopa smanjila osam puta od sredine kolovoza 2007. godine, kada je kolaps američkog tržišta drugorazrednih hipotečkih kredita počeo utjecati na tržišta diljem svijeta.

Sva događanja na globalnoj razini utjecala su na tržišta u okruženje pa i na našem, a manifestirala su se deficitom stranoga kapitala, o kojemu još u velikoj mjeri ovisimo.

Posljedica deficita stranoga kapitala najvidljivija je u padu ukupne tržišne kapitalizacije burzi. Primjer: ukupna tržišna kapitalizacija na Sarajevskoj berzi (SASE) iznosila je prije godinu dana 17,1 milijardi KM, dok današnja iznosi 11,8 milijardi KM. To znači da se za 30,9 posto smanjila ukupna tržišna kapitalizacija SASE. Tržišna je kapitalizacija SASE bila najveća potkraj travnja, točnije 24. travnja 2007. godine, s 20,6 milijardi KM. To znači da je otad tržišna kapitalizacija SASE smanjena 42,7 posto.

I politički faktori su negativno utjecali na tržišta kapitala. Službena je politika izazvala i podržava nestabilnu političku situaciju u regiji, koju investitori ozbiljno percipiraju pri odlučivanju o investiranju. Stabilizacija političkih prilika podrazumijeva smanjenje tenzija i napetosti u vezi s Kosovom, slabljenje političke krize u Srbiji…

Iz perspektive BiH bitan pozitivan potez za tržište kapitala bilo bi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Europskom unijom, koji će investitorima poslati signal da smo opredijeljeni za europski put i stabilnu BiH u političkom i ekonomskom smislu. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno brzina daljnjeg puta BiH prema Europskoj uniji ovisit će o implementiranju reformi iz tzv. europskoga dnevnog reda, u kojemu je zasad najspornija reforma policije.

Pozitivan i neizbježan faktor jest uvođenje novih proizvoda na tržište kapitala. Pritom ponajprije mislimo na obveznice koje će emitirati država na osnovi stare devizne štednje, obveznice banaka (emisija NLB banke, FIMA banke…) kao i municipalne obveznice.

Naravno, najvažniji moment koji bi povećao likvidnost tržišta jest privatizacija dijela strateških kompanija putem Sarajevske burze, prije svega privatizacija BH Telecoma, HT Mostar i elektroprivrede, ali i nastavak procesa privatizacije ostalih strateških kompanija u kojima je država većinski vlasnik (Hidrogradnja, Energoinvest…).

Modernja zakonska regulativa veoma je važan faktor razvoja i unapređenja tržišta kapitala. Vlada Federacije BiH usvojila je novi Nacrta zakona o vrijednosnim papirima i društvima za upravljanje fondovima i investicijskim fondovima, koji će nakon usvajanja u Parlamentu FBiH bolje urediti pravila i procedure poslovanja svih sudionika na tržištu kapitala.

Novi Zakon o društvima za upravljanje fondovima i investicijskim fondovima pospešit će osnivanje novih fondova u FBiH, jer bolje regulira uvjete njihova osnivanja i rada. Važna pojedinost u novom zakonu jest da će fondovi osim ulaganja u vrijednosne papire u BiH moći ulagati i na stranim tržištima, što dosad nije bio slučaj. Također, novi zakon predviđa osnivanje i rad fondova koji mogu ulagati u nekretnine. Usvajanje spomenutih zakona trebalo bi omogućiti daljnji razvoj tržišta kapitala s pratećom infrastrukturom uz neometano povezivanje s tržištem drugih zemalja u regiji.

Na neke faktore koje smo nabrojali ne možemo utjecati (globalna kriza, politika), ali ono što možemo (novi proizvodi, zakonska regulativa), trebamo promijeniti želimo li stvoriti tržište privlačno za investicije.