Klaster traži strategiju

U Hrvatskoj se iskoristi samo trećina moguće energije iz biomase. Umjesto da od drvnih ostataka proizvodimo pelete, brikete ili biodizel, uglavnom ih izvozimo u bescjenje ili, jednostavno, bacamo.

Važnost potencijala drvene biomase prepoznat je u drvnom klasteru Cropelet, koji okuplja proizvođače biomase, preradivače u energente i metaloperađivačku industriju koja proizvodi opremu za proizvodnju i potrošnju energije. Njegov voditelj Dalibor Salopek ističe da treba osmislići strategiju koja će razviti domaće tržište biomase, proizvodnju energenata i domaću potrošnju te u konačnici povećati udjel potrošnje energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kao što to zahtijeva i Europska unija.

• Najzanimljiviji je energent iz biomase pelet jer je u načinu potrošnje sukladan fosilnim gorivima kao što su plin i loživo ulje u odnosu jedan prema dva, tj. učinak upotrebe kilograma loživa ulja jednak je upotrebi dva kilograma peleta. Briketi su pak gorivo prikladno za kamine i klasične peći. Budući da ima dvostruko veću energiju u jedinici volumena od običnog cijepanog drveta, pri loženju treba paziti da se ne uništi ložište peći. Druga su generacija energenata iz šumske biomase goriva biodizel i bioetanol na temelju celuloze, koja će u budućnosti pokretati naše automobile – kaže Dalibor Salopek.

Zasad je u Hrvatskoj pet pogona koji proizvode pelete, a ove ih se godine planira sagraditi još četiri. Drvni klaster upravo pregovara s dvjema bolnicama u Karlovcu i Vojniću te hotelima na Bjelolasici da prijeđu na grijanje peletima. Pritom treba voditi računa da je prijelaz s loživa ulja ili plina na pelet jednostavan. Kotao i instalacije ne mijenjaju se, nego se umjesto plamenika za loživo ulje ili plin dodaje plamenik za pelete. Treba dodati i automatizirani dozirni spremnik, obujmom tripot veći od spremnika za loživo ulje pri istoj potrošnji. Možda će i HŽ prijeći na taj ekonomični energent jer bi tako uštedio 50 posto na grijanju prostora u odnosu na upotrebu loživa ulje, ističu u klasteru.

Premeđa ima različitih načina da se iz biomase dobije energija, najisplativiji je način proizvodnje električne energije iz biomase u kogeneracijskom pogonu (istodobna proizvodnja toplinske i električne energije) kao, primjerice, u Belišću. Takvo je načelo vrlo učinkovito i primjenjivo u drvnoindustrijskim poduzećima jer pogon ima potrebu za tehnološkom toplinom cijelu godinu, odnosno za sušenjem i parenjem drva. Električnu energiju isporučuje distributeru HEP-u po povlaštenoj cijeni od 1,2 kn/kWh.

Drvo pripada redu rijetkih hrvatskih sirovinskih resursa. Šumovitost od 48%, odnosno površina pod šumom preko 2 milijuna hektara osigurava drvnu zalihu od preko 350 milijuna m³. Svake godine posiječe se oko 80% od ukupnog prirasta pa se drvne zalihe stalno povećavaju. Tako održivo i trajno gospodarenje šumama svrstava hrvatsko šumarstvo u red zapaženijih u Europi. Godišnji sječivi etat iznosi 5 milijuna kubika, od čega 2 milijuna čine pilanski trupci koji završe u hrvatskim pilanama.

Hrvatska gospodarska komora će u tom smislu nastaviti podupirati drvni sektor putem udruženja u kojem okuplja vodeće tvrtke prerade drva i proizvodnje namještaja, te upravo prema njihovim težnjama pokreće kampanju “Drvo je prvo” s ciljem povećanja uporabe drva i jačanja konkurentnosti domaćih drvoprerađivača.