Piše i snimila: Željka Laslavić

Kao što je ljudskoj prirodi urođeno da gradi dom kojem se uvijek vraća, ista ta priroda budi potrebu da se čovjek od toga gnijezda udaljava, da istražuje, upoznaje i na kraju spozna. Kad ste kod kuće, sve vam je poznato, srećete iste ljude, dolaze u dodir s istim stvarima. Sve postaje automatizirano. Ako tako nastavite, postajete stroj. Iz toga nije moguće istupiti nego naglim skokom u potpuno drukčiju sredinu. Morate nasilno doživjeti šok, koji će vas izbaciti iz ustaljenog načina života i razmišljanja. Tek se onda mogu javiti nova pitanja: tko ste, zašto postojite? Ponovno morate osmišljati svoj prostor, svoj život, svoje prisustvo. Ponovno se očuvječiti. Taj citat slovenskog književnika i putopisa Evalda Flisara možda najbolje dočarava ljudsku potrebu za putovanjem.

Cijeli život gradimo i nadogradjujemo gnijezdo u kojem ćemo se skrasiti, no, kao što je ljudskoj prirodi urođeno da gradi dom kojem se uvijek vraća, tako ta ista priroda budi potrebu da se čovjek od toga gnijezda udaljava, da istražuje, upoznaje i na kraju spozna. Odlazeći na putovanje, bilo je drugu regiju bilo na drugi kraj svijeta, ne putujemo samo fizički nego proživljavamo duhovni proces lišen svake kontrole koju smo imali do trenutka kad smo napustili gnijezdo. Drugi kraj svijeta nikad nije bio dostupniji, naša sanjarenja o drugim ljudima i krajevima nikad bliža našoj stvarnosti. Zbog današnje tehnologije čovjeku nisu potrebne višemjesečne pripreme za put.

Kao što su glasoviti putopisci, avanturisti i istraživači bili spremni zako- račiti u drugu dimenziju kad im se u jednom trenutku jednostavno proh- tjelo, tako je danas i ‘običnim smrt- nicima’ dovoljno da osjeti žmarce, u jedan sat putem interneta odaberu odredište, o njemu doznaju sve što je potrebno, rezerviraju smještaj i prijevoz i, jednostavno – krenu u nepoznato. Trendovi putovanja u posljednjih su se 15 godina toliko promijenili da je turistička industrija mnogo sporija od dinamike promjene ponašanja turista. A ljudi sve više i sve češće putuju. Stopa povećanja broja putovanja na godinu raste od pet do deset posto, i to u svim dijelovima svijeta. Iako još nisu izašli službeni podaci za prošlu godinu, prema analizama Svjetske turističke organizacije najveći rast dolazaka turista bilježi regija Azije i Pacifika, devet posto, a slijede Afrika i Srednji istok s osam, Europa s pet i obje Amerike s rastom od četiri posto. Iako naizgled nije, višegodišnji rast broja putnika rezultat je gospodarskog napretka u zemljama koje su se sada s jedne strane otvorile za turiste, a s druge su njihovi stanovnici počeli putovati. To se posebno odnosi na indijsko i kinesko tržište te Jugostojčinu Europu. Iako Europa bilježi nešto sporiji rast odlazaka turista u druge zemlje, ona s druge strane generira čak 55 posto ukupnog svjetskog turističkog prometa, a među hit-destinacijama još su Francuska i Španjolska s najvećim turističkim prometom na svijetu. Tomu u prilog ide i propulzivan rast niskotarifnih prijevoznika, kojima se koriste i turisti i poslovni putnici.

Inače, od svih europskih destinacija najbrži rast dolazaka turista bilježi Mediteran, koji mami turiste na individualnim i organiziranim putovanjima, ali i velike putničke brodove. S obzirom na promjenu trendova, profila putnika i novih tržišta mijenja se i turistička ponuda. Svakako odredište, bilo novootkriveno poput Libije ili Kamčatke, bilo tradicijski turističko, poput Meksika i Kube, želi iskoristiti potencijal svakog svog resursa jer putnici se danas ne zadovoljavaju samo prirodnim ljepotama nego inzistiraju na sadržajima, žele da ih se zabavi i žele biti u središtu pozornosti. Žele da im se pruži nezaboravno iskustvo. To je ujedno jedini način da se, s obzirom na sve kraće i češće putovanja, iste turiste ponovo namami u destinaciju. Stoga suvremeni svjetski katalogi poznatih hotelskih i destinacijskih kompanija više ne sadržavaju fotografije objekta i prirode, nego sam doživljaja, poput žene koja izlazi iz ba- zen za natpis ‘to je sav napor koji ćete danas morati uložiti’.

Više od polovine putnika i dalje putuje radi godišnjih odmora, no sve se više razvijaju kongresni i insentivni turizam, koji pune rupe odredišta izvan sezone, a pritom poslovni gosti ne traže nimalo više pozornosti i sadržaja od odmorilišnih. Kulturni turizam također je pri vrhu razloga za putovanja, a od Europljana iz tog razloga najviše putuju Britanci i Francuzi. Daleke destinacije, pješčane plaže i egzotični vrtovi nikad neće izgubiti na popularnosti. No s razvojem drugih vrsta turizma egzotična odredišta, da bi ostala razlog putovanja, moraju nudit i ekskluzivnu uslugu.

Svjetska turistička organizacija predviđa da je otprilike 75 zemalja 2006. zaradilo više od 584 milijarde eura u ukupnom svjetskom turizmu (40 milijardi više nego 2005.), s time da je glavni pobjednik Europa, koja je zaradila 300-tinjak milijardi eura, što je više od 50 posto ukupnoga svjetskog proračuna.

Predviđanja turističkih stručnjaka govore o tome da segment putnika starije životne dobi uvelike raste, a na dijometralno suprotnoj strani veoma raste i segment putnika mlade životne dobi, kojih je prema nekim podacima od svih skupina 20-ak posto. Doživjeti što više u što manje vremena postaje moto svih današnjih generacija turista. Bez obzira na to što se sva tržišta prilagodavaju tom trendu, postavlja se pitanje je li to smisao putovanja. Je li fenomen ‘fast fooda’ i takva načina življenja zahvatio i segment putovanja, pa već možemo razgovarati o ‘fast travellingu’? U svakom slučaju, bilo je riječ o ležanju na plaži, uopće samo kretanju kroz prostor i vrijeme bilo o avanturizmu, svako putovanje podrazumijeva odmak od onog što poznajemo i možda je be- smisleno putovati istim ritmom kojim živimo. Uostalom, kako je rekao legendarni putopisac Tibor Sekelj: ‘Za nekoga tko je putnik po temperamen- tu, putovanja nemaju ni početka ni kraja. Život se uvijek događa i drugdje. Osobito drugdje.’