Piše: Milan Ilić

Najpoznatiji kristali na svijetu danas su biznis s procijenjenom tržišnom vrijednošću robne marke od približno pet milijardi eura. Swarovski je otprilike u sredini svjetske rang-liste stotinu financijski najvrednijih obiteljskih poduzeća.

Na dodjeli ovogodišnjih Oscara u Hoollywoodu glumica Helen Mirren, lanjska dobitnica Oscara za glavnu žensku ulogu, ponovno je izazvala pozornost fotografija. Pojavila se odjevena u jarkocrvenu haljinu s rukavima prekrivenim blistavim kristalima. Kristalima je bila prekrivena i torbica što ju je te večeri nosila Marion Cotillard, dobitnica ovogodišnjeg Oscara za najbolju žensku glavnu ulogu. U oba slučaja riječ je bila o proizvodima tvrtke Swarovski, najvećega svjetskog proizvođača brušenog kristala.

Swarovski, čije je sjedište u tirolskom mjestu Wattensu, nedaleko od Innsbrucka, druga je najpoznatija i najvrednija austrijska robna marka, odmah poslije nedostojnog energetskog napitka Red Bulla. Osim toga, s procijenjenom tržišnom vrijednošću robne marke od približno pet milijardi eura Swarovski je otprilike u sredini svjetske rang-liste 100 obiteljskih poduzeća najveće financijske vrijednosti.

Grupacija koja zapošljava 22.000 ljudi svoje proizvode prodaje u 120 država i u poslovnoj je 2007. ostvarila promet od 2,56 milijardi eura (osam posto više nego 2006.) zanimljiva je i zbog toga što je još, cijelo stoljeće od osnutka, u vlasništvu brojnih nasljednika osnivača Daniela Swarovskog I. Koncern Swarovski danas posjeduju i njime upravljaju brojni Danielovi potomci, četvrti i peti naraštaj.

Ne računajući malobrojne iznimke, o austrijskoj kristalnoj dinastiji riječ se što čuje u javnosti. S druge strane, prema zakonu velikih brojeva, u široko razgranatoj obitelji svašta se može očekivati, uključujući skandalozne i tragične događaje. Primjerice, potkraj siječnja 2007. ugledni austrijski tjednik Profil pisao je da čak ni gradonačelnik male tirolske općine Weerberg, nedaleko od Wattensa, nije bio informiran o terminu pokopa Andreasa Schiestl-Swarovskoga. Taj 46-godišnji praukuk Daniela Swarovskog I. ubio se u tom mjestu nekoliko dana prije u svojoj vili.

Mjesec dana prije, u prosincu 2006. Andrea sova supruga Margreth i majka njihovo dvoje maloljetne djece, inače rodom Amerikanka, poginula je kad je svojim Porscheom Cayenneom naletjela na drvo uz cestu. Nije bila vezana sigurnosnim pojasom i teško je reći je li bila riječ o nesreći ili samoubojstvu, ali očito je njezina smrt nagnala Andreas na samoubojstvo. Za života taj je par zbog sličnih razloga izazvao medijsku pozornost 1993. godine. Tada su liječnici spasili život i Andreasu i Margreth, koji su u svojoj vili istodobno bili teško ozlijeđeni pogocima iz pištolja. Utvrđeno je da je Andreas ranio ženu u vrat, a potom sebe u lice. Pretpostavlja se da su htjeli zajedno napraviti samoubojstvo. Andreas je poslije liječenja, nakon psihijatrijskog vještačenja, bio pušten iz istražnog pritvora.

Andreas je bio jedan od unuka Wilhelma Swarovskog, najstarijeg od trojice sinova Daniela Swarovskog I. (1862.-1956.). Obiteljski patrijarh Daniel I. rodio se na jugu Češke u obitelji brusača stakla. Fasciniran električnom energijom, mladi Daniel se 1892. dosjetio kako brže i znatno bolje strojno polirati kristal. Tri se godine poslije o obitelji, suprugom i sinovima Wilhelmom (1888.-1962.), Fritzom (1890.-1961.) i Alfredom (1891.-1960.), preselio u tirolski Wattens. U Tirolu je bilo znatno više vode, prijeko potrebne kao izvor energije za strojeve. Istodobno je bilo znatno manje konkurencije nego u Češkoj, odavno poznatoj po manufakturi kristala, gdje se Daniel bojao da će mu netko kopirati izume.

Kristal Daniela Swarovskog ubrzo je privukao pozornost modnih dizajnera zbog dotad nevidenog sjaja, konzistentnosti i preciznosti izrade. Logična posljedica bila je suradnja s tadašnjim velikankama modnog dizajna poput Coco Chanel i Else Schiaparelli. Ubrzo poslije Prvoga svjetskog rata, godine 1919., Swarovski na tržište lansira okrugle ploče za brušenje kristala pod nazivom Tyrolit. Godine 2006. Tyrolit je imao 520 milijuna eura prihoda. U desetljeću prije Drugoga svjetskog rata Swarovski je postigao veliki uspjeh i s 1931. godine patentiranoj tehnologijom za izradu tekstilnih traka prožetih kristalima zvanih Trimmings koje se…

Još je 1935. Danielov najstariji sin Wilhelm Swarovski napravio prototip dalekozora zvanog Habicht (Jastreb). U Drugom svjetskom ratu glavni su proizvod poduzeća bili dalekozori i slična optička pomagala. Da podsjetimo, Austrija je od 1938. do 1945. bila dio Hitlerova Trećeg Reicha, pa je i Swarovski bio dobavljač ratne opreme. U desetljeću poslije rata, od 1945. do 1955., zemlju su okupirale četiri savezničke sile, pri čemu je sjeverni Tirol bio pod francuskim nadzorom. Okupacija Swarovske nije ometala u nastavku razvoja tehnologije izrade optičkih pomagala. Godine 1949. osnovali su poduzeće Swarovski Optik. I danas je dio koncerna Swarovski Optik jedan od vodećih svjetskih proizvođača dalekozora, durbina, teleskopa i drugih preciznih optičkih instrumenata visoke cjenovne klase.

Godinu dana nakon osnivanja poduzeća-kćeri za optiku, dakle 1950., Swarovski je lansirao marku Swareflex. Riječ je o staklenim prometnim reflektorima, pločama koje odbijaju svjetlo. S tim su u poduzeću eksperimentirali još od 1925., ali tek poslije Drugoga svjetskog rata i naglog razvoja civilnog automobilskog prometa došlo je vrijeme za trženje naveliko takvih uradaka. Reflektore Swareflex također se prodaje diljem svijeta, mogu se ugrađivati uz ceste ili na njih.

U drugoj polovini 1950-ih, kad se zahuktala austrijska privreda, nemalim dijelom zahvaljujući i obilnoj pomoći iz američkog Marshallova plana, Swarovski je također u velikom usponu. Aurora borealis je izum iz 1956. Manfreda Swarovskog (1910. – 1995.), sina Danielova srednjeg sina Fritza. Riječ je o lijepim kristalima raznih boja što ih zahvaljujući posebnoj tehnologiji dobivaju od različitih metala. Ime su dobili po specifičnoj polarnoj noćnoj svjetlosti, pojavljujući se na sjeveru i jugu našeg planeta, na zemljopisnim širinama blizu Sjevernog i Južnog pola. Ti su proizvodi nastali u suradnji s legendarnim Christianom Diorom.

Posebnu pozornost kompanija posvećuje i izgledu prodavaonica, čime pojačava imidž marke ‘modernog luksusa’. Robert Buchbauer, jedan od članova obitelji i poslovodnog odbora, kaže da ‘Swarovski svojim intenzivnim angažmanom želi kupcima blješteti svijet kristala predočiti u okruženju koje namazuje njihova očekivanja.’ Opći arhitektonski koncept napravili su u suradnji s japanskim dizajnerom interijera svjetskoga glasa Tokujinom Yoshiokom. Izvedba je nerijetko povjerena poznatim domaćim arhitektima. U središtu Beča, u Kärntner Strasse, glavnoj ulici središta grada, dvije su prodavaonice Swarovskog. Međutim, to, očito, nije dovoljno spektakularno. Swarovski je nedavno najavio da će cijelu trokatnu kuću u Kärntner Strasse pretvoriti u 1.200 četvornih metara Kristalnoga svijeta. Otvorenje se planira u ljeto 2009.

Lusteri s kristalima Swarovskog vise u poznatim institucijama, kao što je Metropolitan opera u New Yorku, dvorac Versailles i drugdje. Godine 1975. Swarovski je uveo na tržište novu tehnologiju transfera kristalnog nakita na odjeću tehnikom Hot-Fix. Pisac Italo Calvino jednom je izjavio da je pravilno polirani kristal ‘model perfekcije koji sam oduvijek doživljavao kao simbol, a ta stara ljubav još je porasla otkad se spoznalo da nastanak i rast kristala podsjećaju na nastanak i rast elementarnih bioloških organizama, dakle istodobno je most između mineralnog svijeta i oživljene materije’. Yves Saint-Laurent, Gianni Versace, Armani, Gucci, Prada i mnogi drugi poznati modni kreatori i dizajneri interijera također su odavno svjesni estetskog potencijala kristala, moći da oživljava njihove tekstilne i druge kreatije. Kristal Swarovskog stvara dodatnu vrijednost dizajnu i poznatim predstavnicima mlade generacije dizajnera, nepredvidljivom Alexanderu McQueenu, Husseinu Chalayanu, Jimmyju Chouu itd. kristalni elementi za modu trže se pod zaštićenim imenom Crystallized.

Godine 1976. Swarovski je napravio svoga prvoga kristalnog miša. Tako je počeo proizvodnju malih suvenirskih predmeta koje su mnogi počeli skupljati. Udruženje kolekcionara Swarovski osnovano je 1987. i sada ima gotovo 400.000 članova diljem svijeta. Potkraj 1980-ih Swarovski osniva dizajnersko poduzeće Daniel Swarovski Paris, koje ubrzo postaje sinonim za kristalni modni dizajn. Nekoliko godina poslije lansira još jednu inovaciju, ‘tkaninu od kristala’ nazvanu Crystal Mesh. Na stogodišnjicu osnivanja, potkraj 1995., Swarovski otvara svoje Kristalne svjetlove Swarovskog (Swarovski Kristallwelten) u Wattensu. Taj zabavno-informativni centar dosad je imao gotovo osam milijuna posjetilaca.

Na osnovi testamenta Daniela Swarovskog I. poduzeće mogu nasljedivati samo njegovi direktni potomci, odnosno njegova tri sina koja su umrla u nepunom prvom desetljeću poslije smrti duhovječnog patrijarha. Na vodećim su upravnim pozicijama u kompaniji neki članova obitelji, koja danas ima više od 150 članova. Vanjskih vlasnika nema, a menadžeri na najvišim pozicijama koji nisu iz obitelji očito su u manjini. Ipak, to ne znači da se najvažnije odluke donose konsenzusom. Konfliktih diskusija pri donošenju strateških odluka vjerojatno ima. O sukobima unutar obitelji o vođenju poduzeća austrijski su mediji naglašavali u nekoliko navrata u posljednjih nekoliko godina, ali oni se rješavaju diskretno u obitelji.

Prema podacima koje smo dobili iz Uprave poduzeća, Swarovski je 100 posto u rukama 60-ak članova obitelji, dioničara grupacije, koja sada ima četiri dijela: Crystal, Optik, Tyrolit i Signity (marka Swarovskog za kristalne dragulje). Glavno poslovodno tijelo Grupacije Swarovski je Izvršni odbor, čiji je predsjednik od 2002. Helmut Swarovski (rođen 1942.), unuk srednjeg Danielova skom, kristal od 300.000 karata. I u većini ostalih prostorija Kristalnog svijeta Swarovskog svjetlucaju i zveckaju kristali. ‘Planet kristala’ pokazuje nam ih u trodimenzionalnoj svjetlosnoj projekciji. Kristalna katedrala je prostor koji sa svojih 590 ploha predstavlja unutrašnjost obrađenoga kristala. U prostoru nazvanom Kristaloskop veliki kaleidoskop projicira slike na okrugli strop. Kristalni teatar je naziv instalacije Susanne Schmönger, a Kristalnu šumu napravio je videoumetnik Fabrizio Plessi. Tu je i galerija sa slikama i fotografijama poznatih autora: Marca Chagalla, Juana Miróa, Helmuta Newtona, Mana Raya… Kristalni svjetovi Swarovskog imaju prihod od 20 milijuna eura na godinu.

Unatoč globalnoj trgovini Swarovski još proizvodi veliki dio kristala u tirolskom Wattensu, gdje su mu, kao što kažu u Upravi poduzeća, iskustvo i znanje koncentrirani i zaštićeni. Danas više od 600 ljudi ondje radi na istraživanju i razvoju. Iako je Swarovski i dalje veoma snažan u proizvodnji kristala i njegovoj prodaji za industrijske potrebe, u javnosti je danas ponajprije poznat kao ponuđač dizajnerskih, modnih proizvoda za individualne kupce. Dizajnerski kristal Swarovski prodaje sada u otprilike 1.200 prodavaonica, većinom u metropolama i drugim važnim urbanim sredinama.

Swarovski prati i mnoge događaje s medijskim odjekom, od scenskih do različitih dizajnerskih projekata, a nerijetko ih i sam organizira. Tako je jedan naslonjač talijanske tvrtke Edra Swarovski 2001. godine prekrilo sa 75.000 kristala. Kristalom Swarovskog može se prekriti svašta, od donjeg rublja do Porschea. Poznati dizajner Tord Boontje napravio je vrlo zapažen luster nazvan Blossom (Cvat), koji nalikuje grani s mnogo grančica tek procvale višnje. Danas se mogu kupiti i kuponice poznatih proizvođača ukrašene kristalima Swarovskog i najraznovrsniji manji i veći proizvodi.