Vjerovnici dobili pravo na stečaj dužnika u razumnom roku

Stečajni vjerovnici na osnovi prava na suđenje u razumnom roku mogu od države zahtijevati naknadu štete zbog postupka stečaja koji traje predugo te ubrzanje tog postupka.

Iako od ranije postoji odluka da se u svakom stečajnom postupku na zagrebačkom Trgovačkom sudu koji traje više od pet godina promijeni suca i stečajnog upravitelja, tek nakon našega novinarskog upita započeli su tu odluku ostvarivati.

• Otprije postoji odluka da se nakon svakih pet godina trajanja stečajnog postupka, neovisno o stanju predmeta, zamijeni suca i stečajnog upravitelja, i upravo sada se to provodi – potvrdila je Draženka Deladio, glasnogovornica Trgovačkog suda u Zagrebu.

Odredavno je, međutim, u hrvatski pravni poredak uvedeno pravo na suđenje u razumnom roku. Pravo na suđenje u razumnom roku treba se primjenjivati i na stečaje koji traju nerazumno dugo. Stečajni vjerovnici na osnovi prava na suđenje u razumnom roku mogu od države zahtijevati naknadu štete zbog postupka stečaja koji traje predugo, te ubrzanje tog postupka. Za odlučivanje o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u stečajnim postupcima nadležan je Visoki trgovački sud, a Vrhovni sud je u takvim postupcima drugostupanjski sud.

Na naš upit o dugotrajnim stečajevima Igor Periša, glasnogovornik Visokoga trgovačkog suda, odgovorio je da mu nisu poznati konkretni podaci o broju stečajnih postupaka koji traju dulje od deset godina, kao ni o stečajnim dužnicima u tim predmetima ako ih uopće ima. Stečajni postupci vode se na prvostupanjskim sudovima, a samo u drugostupanjskim postupcima na Visokom trgovačkom sudu.

Tek načelno je u odgovoru iz Visokoga trgovačkog suda još spomenuto da su u skupini stečaja koji traju dulje od pet godina najdugotrajniji stečaji banaka. I zbilja, podsjećamo na još nedovršene stečaje Glumina banke, Agroobrtničke banke, Gradskih komercijalnih banaka, Gradskih banaka Osijek, Županijske banke itd. U Visokom trgovačkom sudu tvrde da je logično da stečaji banaka traju dugo, jer je riječ o kompliciranim odnosima koje nije moguće riješiti ubrzanim stečajnim postupcima.

Nismo odustali od pitanja ima li stečaja koji traju dulje od deset godina i zbog toga smo to pitali i na zagrebačkom Trgovačkom sudu. Odgovorili su nam da se na tom sudu vodi 12 stečaja dulje od deset godina, od kojih su dva stečaja (SKIM i Pismoreklam) na rješavanju u Visokom trgovačkom sudu (toliko o tome da glasnogovorniku Visokoga trgovačkog suda nije poznato da se stečaji vode dulje od 10 godina). Najdugotrajniji stečajni postupak na zagrebačkom Trgovačkom sudu je stečaj Izviđača d.o.o., započet još 1993. godine.

Primijeni u međuvremenu u hrvatski pravni poredak uvedenom pravu na suđenje u razumnom roku (nakon ratifikacije Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) pogoduje i to što je prema članku 7. Stečajnog zakona hitnost temeljno načelo tog postupka. Naknade štete zbog nerazumnog trajanja stečajnih postupaka, doduše, nisu poticajne, ali nakon svake takve tužbe obavezno uslijedi ubrzanje suđenja u postupku zbog čijeg je nerazumno dugog trajanja pokrenuta tužba radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

Obeshrabruje, međutim, da je Europski sud za ljudska prava u povodu tužbe švicarske tvrtke Interfinanz A.G., zbog dugotrajnog vođenja stečaja Županijske banke, koja je od svibnja 1999. godine u stečaju, presudio da nisu prekršena prava Švicara kao inovjerovnika na stečaj u razumnom roku i da je zbog kompliciranosti opravdano dugotrajno vođenje postupka stečaja Županijske banke.

Neovisno o presudi Europskog suda za ljudska prava, od ukupno 12 pobrojenih stečajnih postupaka koji se vode na zagrebačkom Trgovačkom sudu dulje od deset godina, deset ih sigurno ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za naknadu štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (zbog presude Europskog suda dvojbeni su možda samo stečaji Ilirija…)

Trenutačno pravno stanje stečajeva koji traju 10 i više godina:

IZVIDAČ d.o.o. (stečaj pokrenut 1993.) provodi se rekonstrukcija (obnova spisa); stečajni postupak je obustavljen
DENIS-DEJAN d.o.o. (stečaj pokrenut 1994.) provodi se rekonstrukcija (obnova spisa); stečajni postupak je obustavljen rješenjem 17. ožujka 2008.
SKIM d.d. (stečaj pokrenut 1995.) predmet na rješavanju na Visokom trgovačkom sudu od 26. ožujka 2007. godine
PISMOREKLAM d.d. (stečaj pokrenut 1996.) doneseno rješenje o obustavi stečajnog postupka; rješenje u žalbenom postupku na Visokom trgovačkom sudu
FRUCTUS (stečaj pokrenut 1996.) stečajni postupak u tijeku; otvoreno pitanje nekretnine u Bogovićevoj ulici koja bi eventualno mogla ući u stečajnu masu stečajnog dužnika
RIBOMATERIJAL d.d. (stečaj pokrenut 1996.) provodi se rekonstrukcija (obnova spisa); stečajni postupak je obustavljen i zaključen
TRGOVINA ZAPREŠIĆ (stečaj pokrenut 1997.) stečajni postupak je u tijeku radi naknadno pronađene imovine, nekretnina o kojima se vodi parnični postupak
VOĆE EXPORT-IMPORT (stečaj pokrenut 1998.) stečajni postupak je pred zaključenjem
UNIPOR GRUPA d.o.o. (stečaj pokrenut 1998.) stečajni postupak je u tijeku zbog postojanja parnice radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika koji je u tijeku
LOTRŠČAK d.o.o. (stečaj pokrenut 1998.) stečajni postupak pred zaključenjem; čeka se dovršetak parnice o nekretninama
ILIRIJA BANKA d.d. (stečaj pokrenut 1998.) stečajni postupak pred zaključenjem; dan je nalog stečajnom upravitelju da izradi završni račun
SUTLA P.Z. ŠENKOVEC (stečaj pokrenut 1998.) stečajni postupak pred zaključenjem; određeno završno ročište

Jedan od dramatičnih skupova razočaranih štediša štedionice Sutla Šenkovec prilikom pokretanja stečaja 1998.

U zagrebačkom Trgovačkom sudu su nam rekli da izuzev glasnogovornice Deladio nitko neće razgovarati s novinarima o dugotrajnim stečajima (koji traju deset i više godina), s obzirom na to da je pokrenut postupak promjene sudaca i stečajnih upravitelja na tim predmetima.

Prisiljeni zbog toga koristiti se vlastitom dokumentacijom, otkrili smo da je predlagač stečaja, primjerice, Voće export-importa bila Zagrebačka banka. Pitali smo u Zagrebačkoj banci zašto dosad nisu uložili prigovor zbog nerazumno dugog trajanja stečajnog postupka Voće export-importa i od države zatražili odštetu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku?

I iz Zagrebačke banke su odgovorili: ‘Budući da je pravni postupak u tijeku, nismo u mogućnosti komentirati upit’. No, našim upitom nismo ni tražili komentar postupka u tijeku, nego odgovor na pitanje zašto Zagrebačka banka dosad nije pokrenula postupak zbog zaštite prava na suđenje u razumnom roku za stečaj čije pokretanje je ta banka tražila prije više od deset godina, a koji se još uvijek ‘rješava’ na prvostupanjskom sudu.

Kriteriji za utvrđivanje nerazumnog roka suđenja uključuju vrstu predmeta (npr. njegova žurna narav i složenost), važnost predmeta za podnositelja, postupanje sudova i drugih tijela državne vlasti koja su sudjelovala u odlučivanju o pravima i obvezama, te doprinos podnositelja trajanju postupka.

Izbjegavanje ubrzavanja stečajnog postupka Voće export-importa, kao i izbjegavanje odgovora zašto je pravna služba Zagrebačke banke u tom postupku pasivna, zapravo ne iznenađuje. Bankrot Voće export-importa izbjegavan je i prije nego je pokrenut stečajni postupak. Na zagrebačkom Trgovačkom sudu su u prvostupanjskom postupku prijedlog Zagrebačke banke za pokretanje stečaja Voće export-importa glatko odobili premda je prema podacima (tadašnjeg) ZAP-a Voće export-import na dan otvaranja stečaja bilo u neprekidnoj blokadi 1.330 dana, odnosno tri i pol godine.

Zbog toga se Zagrebačka banka žalila i Visoki trgovački sud kao drugostupanjski sud ipak odlučuje o pokretanju stečaja Voće export-importa (rješenje: Pž 3718798).

I porezne vlasti su u bankrotu Voće export-importa izbjegavale blagovremeno utjerati doprinos porezna potraživanja u iznosu od skoro 30 milijuna kuna (od ukupno dospjelih, a nenačinjenih 40,920,400 kuna potraživanja). Tko je odobrio Ministarstvu financija da za tri i pol godine trajanja blokade ne pokreće postupak prilike naplate dospjelih neplaćenih poreznih potraživanja? Zašto protiv odgovornih poreznika zbog toga nije pokrenut nikakav postupak?

U Zagrebačkoj banci su se zapravo neugodno iznenadili pitanjem zašto dosad nisu pokrenuli postupak za zaštitu vjerovničkog prava na stečaj dužnika u razumnom roku. A pasivnost vjerovnika je jedan od kriterija na osnovu kojega sud može dosuditi i da vjerovniku nije povrijeđeno pravo na stečaj dužnika u razumnom roku.