Burze

U sklopu 796 transakcija na prošlotjednom trgovanju na Sarajevskoj berzi ukupno je prometovano 220.419 dionica, a ostvaren je promet od 10.488.119,12 KM. Prijavljene su dvije blokovske transakcije dionicama emitenta BOR banke d.d. Sarajevo. Prva je u iznosu od 1.274.400,00 KM, a trgovano je sa 108 dionica prema tečaju od 11.800 KM. Druga je transakcija bila 1.298.000,00 KM. Broj trgovanih dionica je 110 prema tečaju od 11.800,00 KM. Održana je i izvanredna aukcija dionicama emitenta JP Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo. U sklopu te transakcije prometovano je 31.840 dionica u vrijednosti od 3.268.057,60 KM.

Na službenoj kotaciji trgovalo se u iznosu od 842.510,72, a prometovano je 28.437 dionica. Na toj kotaciji najveći promet ostvaren je dionicama Bosnalijska d.d. Sarajevo, i to u iznosu od 549.077,56 KM. Tečaj tog emitenta bio je 31,94 KM.

U segmentu IF-ova trgovalo se u iznosu od 636.004,83 KM, a prometovano je 51.194 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama IF-a Bosfin d.d. Sarajevo, i to u iznosu od 259.751,70 KM.

Index BIFX prošlog je tjedna porastao za 247,50 indeksnih bodova na 4.475,85 bodova, što je u odnosu na prethodni tjedan porast od 5,85 posto. U segmentu redovnih emitentnih najlikvidnija kompanija s najvećim prometom je BOR banka čijim dionicama je trgovano u iznosu od 2.678.600 KM, a posljednji prosječni tečaj tog emitenta je 11.800 KM. Vrijednost indeksa slobodnog tržišta SASX-10 je porasla za 143,24 indeksna boda na 2.551,00 bod, što je u odnosu na prošlotjedno trgovanje porast od 5,95 posto.

Prošlog je tjedna na Banjolučkoj berzi ostvaren promet od 3.931.714 KM u 831 transakciji. Od ukupnog prometa, dionicama na službenome burzovnom tržištu, segment fondova, ostvareno je 432.397 KM, što je 11 posto od ukupnoga prošlotjednog prometa.

Od dionica na službenom burzovnom tržištu, lista B, najveći promet imale su dionice Nove banke a.d. Banjaluka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 168.720 KM. Prosječna cijena dionica u petak bila je 3.400 KM, čime je ostvaren pad od 10,05 posto u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Od dionica na službenom burzovnom tržištu, segment fondova, najveći promet imale su dionice ZIF-a Euroinvestment fond-a a.d. Banjaluka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 108.968 KM. Prosječna cijena dionica u petak bila je 0,15 KM, što je nepromijenjena cijena u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Korporativno komuniciranje i odnosi s javnošću za neke su još trošak, za neke prodavanje magle, a za uspješne tvrtke dobra investicija. U najuspješnijim korporacijama jedan od članova uprave je i član zadužen za komunikaciju. Tranzicija, privatizacija i globalizacija donijele su i na naša područja ne samo aktivni sustav odnosa s javnošću već i različita pojimanja. Tako imamo odjele korporativnih komuniciranja i unutar tvrtki koje posluju regionalno i šire se na europska i svjetska tržišta.

Korporativno komuniciranje je kompleksan sustav primjene svih standarda koji se radaju i čije odluke na osnovi ne samo grafičkih kreativnih rješenja nego i komunikacijskih poruka vezanih uz različita ciljna tržišta moraju primjenjivati svi čimbenici korporacije. Stil odljevanja, izbor tipografije, uzorci prezentacija, nastup na sajmovima, osnovni protokol i niz drugih stvari radaju se u tom odjelu. Uz pojam korporativnoga komuniciranja vezuju se aktivnosti lansiranja tvrtke, što bi značilo da ako Bosna-lijek ili Fabrika duhana Sarajevo danas žele otvoriti svoju podružnicu, a samim tim u dogledno vrijeme i lansirati svoje proizvode na slovačkom tržištu, morat će, osim standardnih postupaka analize tržišta, odraditi i niz aktivnosti iz domene odnosa s javnošću.

Pod korporativnim komuniciranjem podrazumijeva se i lansiranje proizvoda. Gledano teoretski, marketing tvrtke zadužen je za osmišljavanje novog proizvoda, međutim, ipak će korporativne komunikacije imati trajnu ulogu ne samo u lansiranju tog proizvoda, već i u komunikacijskoj brizi da se taj proizvod ne zaboravi.

Možda je praktičan primjer najbolji na priči o korporativnom komuniciranju u automobilskoj industriji. Proces komunikacije novog modela automobila počinje skicama vozila. Na stavlja se kroz promociju prototipa, probnim vožnjama za medije te javnim predstavljanjem na nekom od svjetskih automobilskih sajmova. Svi ti elementi komunikacije počeli su prije prodaje automobila na kojoj će potporu pružiti oglašavanje, a koje je kampanjom vremenski ograničeno.

Elementarna aktivnost korporativnoga komuniciranja je i donošenje sponzorske i donatorske strategije. Još i danas se u nekim zemljama u tranziciji o tome ne vodi briga, već se sponzoriraju nogometni klubovi po selima i malim mjestima koji dotičnoj tvrtki neće donijeti veliki interes, ali je tvrtka partner lokalnoj zajednici, pa je spremni gradonačelnik kao neslužbeni uvjet zatražio određeni iznos novca i za sponzoriranje nogometnoga kluba u kojem igra njegov sin.

Danas, listajući strani tisak, možemo uočiti različite korporativne priče naftnih kompanija koje sve više i više kroz oglase šalju poruku svoje društvene odgovornosti prema planetu Zemlji, morima i prirodi. Neke korporacije se moraju kontinuirano boriti s različitim prosvjetama, negativnim pričama i kampanjama. I tako dolazimo do kriznoga komuniciranja.

Priprema priručnika kriznoga komuniciranja jedna je od najskupljih internih aktivnosti svake korporacije, jer njegova priprema zahtijeva niz analiza i istraživanja, koji su vezani čak uz običaje zemlje u kojoj je korporacija. Kao primjer sadržaja priručnika kriznoga komuniciranja možemo navesti standardna poglavlja koja predviđaju protokol ponašanja i aktivnosti u slučaju smrti predsjednika uprave, požara upravne zgrade ili pogona, otmice zaposlenih i članova njihove obitelji, smrti zaposlenih na terenu i izvan sjedišta korporacije.

Nema jedinstvene formule. Postoje fiksna pravila kroz fiksne i predviđene slučajeve te variabilni dio koji je vezan posebno za svaku tvrtku. Kreiranje korporativnoga komuniciranja izazov je jer može tvrtki donijeti uspjeh, ali isto tako i propast.