Tko je gradio, gradio…

Nekretninama se danas bave i oni kojima to nije (bila) osnovna djelatnost. No, profit u graditeljstvu sve je tanji i neizvjesniji. Oprezne tvrtke već su počele napuštati planove s nekretninama.

Klesar, frizerka, inženjer elektrotehnike zaposlen u IBM-u, učiteljica klavira, nogometaš i brojni drugi, svoja su zanimanja posljednjih godina zamijenili građevinarstvom, jednim od najunosnijih biznisa u Hrvatskoj. Jednako kao i ti novopečeni mali poduzetnici, i brojne su hrvatske kompanije u nekretninama prepoznale priliku za dobru i brzu zaradu, pa su neovisno o tome kojom se djelatnošću bave, najednom postale graditelji.

Saponija je, primjerice, na svome zemljištu u središtu Osijeka sagradila naselje sa 100 stanova, dok je zagrebačka Pastor grupa svoju tvornicu vatrogasnih aparata preselila u Rakitje i na mjestu starih pogona u Šelskoj ulici sagradila stambeno-poslovnu zgradu. Primjer Pastor grupe namjerava slijediti i tvrtka Croatia baterije na svom zemljištu u Koturaškoj ulici, kao i TOZ Penkala, koja na prostoru sadašnje tvornice planira graditi stambeno-poslovni kompleks i na njemu do 2011. godine zaraditi 50 milijuna eura.

Glavnina tvrtki ipak se ne namjerava dalje baviti građevinskim poslovima, pa tako predsjednik Uprave Pastor grupe Domagoj Milošević i Zdravko Pavić iz Saponije nekretnina kažu da će dalje razvijati samo osnovnu djelatnost i u nju uložiti i dobit iz građevine.

Naravno, ima i onih koji su zbog visokih profitnih marži zamijenili osnovnu djelatnost biznisom s nekretninama. Josip Stojanović, poznatiji kao Jolly, nedavno je prodao svoju maloprodaju Konzumu, a sudeći prema njegovim riječima, turizam i nekretnine dva su smjera u kojima se dalje planira širiti. U svome vlasništvu ima cijeli niz nekretnina, a trenutačno planira preuređivati bivše kine Tesla u Šibeniku u poslovnu zgradu i sagraditi šoping-centar u bližini diskoteke Hacienda u Vodicama. Na pitanje je li bolja zarada u građevini ili trgovini Jolly se samo nasmijao odgovorivši protupitanjem – što mislite zašto sam prodao trgovine?

Investiranjem u trgovačke centre, hotele, stanove i poslovne zgrade već dulje se ozbiljno bavi i Željko Kerum, dok zagrebački Elektropromet u gradnji stanova na nekoliko lokacija u Zagrebu vidi rješenje za izlazak iz krize. Michael Ljubas, najveći dioničar te tvrtke, objašnjava da su se na proširenje djelatnosti odlučili iz jednostavnog razloga – zarada na nekretninama znatno je veća od one koja se ostvaruje u veleprodaji i maloprodaji elektronike.

No, pitanje je do kada će se u građevini moći ostvarivati iznadprosječne zarade, s obzirom na to da već neko vrijeme prodaja stanova bilježi pad, a cijene ne rastu vrtoglavko kao ranijih godina. Prema podacima HNB-a usporavanje cijena stanova u Zagrebu počelo je u prvoj, a na Jadranu u drugoj polovici prošle godine, što je u izravnoj vezi sa smanjenim rastom novodobrenih stambenih kredita s 4,9 u 2006. na 1,7 posto u 2007. godini.

Ekstraprofiti, tvrdi Marina Mihaljinac, vlasnica agencije za nekretnine ZagrebWest, stvar su prošlosti, odnosno, ‘tko je jamio, jamio je’. Mnogima još nije doprlo do svijesti koliko takva nepovoljna situacija na tržištu može trajati. Prije tri godine kvadrat kuće na Goljaku mogli ste bez problema prodati za 2.600 eura, a danas tu istu nekretninu ne možete prodati ni po kakvoj cijeni – kaže Mihaljinac. S njom se slaže i svašlask agencije Kastel-Zagreb Dubravko Ranilović, koji kaže da će zbog stagnacije tržišta ubuduće sigurno manje tvrtki ulaziti u posao s nekretninama. Osim toga, pravilnik o licenciranju građevinskih tvrtki vjerojatno će uništiti mnoge male firme, što će poskupiti građevinske radove, smanjiti profitne marže i u konačnici učiniti građevinarstvo manje privlačnim za nove igrače.

U situaciji kad je domaće tržište u većini industrija nekonsolidirano, kada se u regiju još nije ozbiljno ni zakoračilo, najviše tvrtki izlaz pronalazi u nekretninama, ‘svetom gralu’ poslovnih ideja. Čak i u IT industriji ima primjera poput Combis nekretnina, gdje je vlasnik Combis Miroslav Čutura prenio oko 100 milijuna kuna iz sistem integracije u tvrtku koja gradi turističke nekretnine. HGspot se uz gradnju vlastite poslovne zgrade na Laništu baca i u gradnju poslovnih prostora za tržište, a vlasnik respektabilne softverske tvrtke Vip-date Jakov Bienenfeld gradi stambeno naselje u Šibeniku. Iako su mnoge tvrtke širenjem na biznis s nekretninama prilično zaradile, Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera, smatra da su takvi koraci hrvatskih tvrtki znak da nisu uspjeli dovoljno intergirati svoje osnovne djelatnosti.