Home / Poslovna scena / U porastu broj tzv. menadžerskih bolesti

U porastu broj tzv. menadžerskih bolesti

Pritisak u prsima, stezanje i gušenje bili su simptomi zbog kojih je jedan tridesetogodišnji, vrlo uspješan menadžer, prekinuo posao na šest mjeseci, kaže dr. Mladen Jukić, glavni ravnatelj Poliklinike Sunce. Sve je više i mladih menadžera koje pogađa sindrom izgaranja na poslu.

Tko zna bi li tehnološki div Apple lani doživio rekordne rezultate i zahvaljujući enormnim brojkama o prodaji iPhonea dizao indeks američkih burzi da vijeće njegovih čelnika nije odlučilo prešutjeti veliku tajnu izvršnog im direktora: rak gušterače napao je, naime, Stevea Jobsa?! Tek kad je ovih dana u javnost prokurilo da se nakon uspješne operacije slavni Jobs othrvao opakoj bolesti, skandal je potresao Ameriku. Ulagači su napadali sa svih strana tvrdeći da se o bolesti ne smije šutjeti. Veza zdravlja (vrhunskih menadžera, ali i običnih zaposlenika) i profita više nije nikakva tajna. O njoj ovisi i hoće li cijene dionica padati ili rasti, zbog nje se odlučuje hoće li se tražiti posao u nekoj kompaniji makar u njoj i izgorjeli.

No, takav zbroj stresnih trenutaka zbog kojih poslovnjaci danas izgore na poslu širi se kao epidemija svijetom, pa i Hrvatskom. Neki menadžeri naposljetku pokleknuli i pod teškim dijagnozama poput karcinoma (na prvi pogled neizlječivih kao što se činio rak Stevea Jobsa), ali sve više ih već pri prvom simptomima ‘burnouta’ otide liječniku. Jer srca naših menadžera, kao i onih svugdje u svijetu, kaže i dr. Mladen Jukić, glavni ravnatelj Poliklinike Sunce, zbog vrlo zahtjevnoga poslovnog okruženja i globalnih tokova i obveza kontinuirano je pod stresom.

  • Nedavno smo imali primjer mladog odvjetnika koji je u tridesetoj godini bio menadžer za američku kompaniju, možda je bio i najbolje plaćen menadžer u Hrvatskoj, ali je tako mlad, na jednom sastanku, ostao bez zraka, imao pritisak u prsima i gotovo izgubio svijest. Na sreću, hitno su ga prebacili u jedan od jačih svjetskih centara, napravili mu kompletnu obradu, ali nisu ustanovili nikakvu patologiju. Zbog tog silnog stresa, kad je vidio da je vrag odnio šalu, prestao je raditi. Dao je otkaz, šest mjeseci se odmorio, a sad je pokrenuo novi posao i došao je u Polikliniku Sunce na redoviti menadžerski pregled – otkriva dr. Mladen Jukić.

Napravili su mu, kaže, kompletnu laboratorijsku, radiološku i internističku obradu, s naglaškom na kardiološku, jer u Poliklinici Sunce imaju i najbrži MSCT uređaj koji, osim kompletnih radiološke CT dijagnostike, omogućuje snimanje krvnih žila srca – MSCT koronarografiju i određivanje ateroskleroze na koronarnim arterijama odnosno takozvani ‘calcium score’. Uvjerili su se tako ima li kalcija i na odvjetnikovim koronarnim arterijama (na temelju calcium scorea može se odrediti desetogodišnji rizik nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti).

Pritisak u prsima, stezanje, gušenje – odnosno simptomi kakve je poslom preopterećeni tridesetogodišnjak imao – znakovi su za uzbunu, kako kaže dr. Jukić, da treba napraviti redoviti pregled. Na žalost, ili na sreću, danas mlada garda poslovnih ljudi treba biti i uporna kad se nađe na pregledima u hrvatskim bolnicama. Primjerice, prisjeća se dr. Jukić, jedan je tridesetogodišnjak dvaput vraćan u Sveučilišnu bolnicu jer je, kao, premlad za takve simptome i ništa mu nisu pronašli. Isprva ni u Poliklinici Sunce, ergometrijom i ultrazvukom, nisu pronašli nikakvu ‘grešku’ na njegovu srca, ali zahvaljujući CT koronarografiji otkrili su doslovce za dlaku prohodnu jednu problematičnu krvnu žilu i uputili ga u bolnicu u kojoj mu je ugrađen stent. Takvi su primjeri, opisuje dr. Jukić, u praksi – redoviti.

  • Koronarnu bolest treba otkriti na vrijeme. Ako se bolest ne prepozna, čovjek se jednostavno sruši na cesti – upozorava glavni ravnatelj Poliklinike Sunce jer još uvijek unatoč svojoj tehnologiji u više od 50 posto mladih muškaraca prvi simptom koronarne bolesti je akutni infarkt ili iznenadna smrt. Zato, ističe dr. Jukić, treba napraviti određeni sistematski pregled koji na vrijeme može ukazati na zdravstvene probleme, prepoznati visokorizične bolesnike i obraditi ih do kraja. Mladi menadžeri, kojih je u Poliklinici Sunce svakim danom sve više, čini se ipak više vjeruju liječnicima nego starija garda gospodarstvenika, koji liječnicima dolaze mahom već s teškim patologijama.

Svi pregledi koje bi trebali obaviti zaposlenici pod stresom su, kaže dr. Jukić, uključeni u različite menadžerske pakete Sunca koji se mogu prilagoditi potrebama svakog pojedinca. Premda i liječnici primjećuju da se poslovnici u posljednje vrijeme pokušavaju svim silama ohrvatiti stres pa su sve češći gosti raznih wellness programa, što je, kaže, dobro, posla ima napretak i u prostorijama za fizičku terapiju gdje se nude različite vrste medicinske terapije koje se ne mogu dobiti u wellness centrima. U posljednje vrijeme u Polikliniku Sunce na presoterapiju stiže i sve više žena koje ratuju s celulitom.

Afera s Jobsom podsjetila je ponovno da je važno da liječnici čuvaju liječničku tajnu, pa i dr. Jukić podsjeća kako samo u dogovoru s ‘pacijentima’ mogu javnosti otkriti kakve koga tegobe muče. Upravo u njegovoj poliklinici prije nekog je vremena razotkrivena svjetska dopinška afera lažno optuženog olimpijaca Marka Strahije, tenisaču Mariju Ančiću otkrivena je mononukleoeza, a i mnogi ugledni gospodarstvenici i političari dolaze proveriti svoju zdravstvenu sliku u neku od devet poliklinika u Hrvatskoj. Za dva će mjeseca i u Poliklinici Sunce u Sarajevu moći obavljati sve pregledove kao i u modernom zdanju u Zagrebu. Njihovi su klijenti osiguranici Sunca, ali i privatne osobe, pa i sve više ugovornih ustanova – tvrtki kao što su Privredna banka Zagreb, Splitska banka, Janaf, Erste & Steiermärkische banka. I moćne kompanije shvatile su da je poželjno ulagati u zdravlje svojih zaposlenika, ali i za njih vrijedi pravilo da su zdravstveni podaci tajni. Onima koji požele doznati kakav je medicinski karton njihovih zaposlenika, liječnici mogu dostaviti samo prosječne statističke podatke o tome, primjerice, koliko su kakvih bolesti ustanovili.

  • Nitko više ne radi osam sati na dan, svi rade mnogo više svaki dan, a trebalo bi pokušati odvojiti vrijeme za sebe. Sigurno je da se svijest o važnosti prevencije budi, često i mi koji to propagiramo ne možemo sami živjeti u skladu s onim što propovijedamo – priznaje dr. Jukić.

Premda se ne primjećuju regionalne razlike u zdravlju među ‘pacijentima’ koji dolaze u neku od poliklinika Sunce u cijeloj zemlji, nedavno otvorena Poliklinika Sunca koja se proteže na 1.200 četvornih metara u Varaždinu pokazala je da je tom području Hrvatske nedostajao takav zdravstveni centar. I ona je, objašnjava dr. Jukić, opremljena najmodernijom opremom, između ostalog i aparatom za magnetsku rezonancu, jedinim u tom dijelu Hrvatske gdje su zahtjevi za tim pretragama već sada prilično veliki. Uostalom, da interes za zdravlje jača iz godine u godinu dokazuje i to što je lani kroz poliklinike Sunce prošlo 120.000 ljudi, a u ovom su tromjesečju brojke o posjećenosti 30 posto veće nego u istom razdoblju lani. Naravno, svoga tipičnog pacijenta ne mogu opisati. I za menadžere i obične ‘smrtnike’ vrijede ista pravila kad je riječ o zdravlju: postoje tipovi ljudi skloniji određenim boljkama. Kolerike, daje primjer dr. Jukić, više muči želudac, a ljudi koji se više uzbudjuju osjetit će i više da im srce lupa, imaju tahikardiju, osjećaj gušenja, a katkad će osjetiti i da im nedostaje zraka…