U bliskoj budućnosti učenici, studenti i svi oni koje zanima povijesna i arhivska građa više neće morati fizički doći do arhiva i tetu arhivisticu gnjavit da im pronade neke podatke. Informacije o tome gdje se nalaze određeni dokumenti moći će pronaći preko interneta, građivo koje je potrebno za polaganje ispita i pisanje seminara moći će se i pročitati u digitalnom obliku, a za malu naknadu i ‘skinuti’ na osobno računalo. Tako će Šime iz Splita ili Dragec iz Bednje, obojica na studiju u Zagrebu, moći provesti pokoji dan više kod kuće jer neće morati juriti u Zagreb da bi došli do podataka potrebnih za polaganje ispita. Sustav koji će im sve to i omogućiti zove se ARHiNET, a pokrenuo ga je Hrvatski državni arhiv. U projekt se nedavno uključio i Microsoft koji uz pomoć tehnologije Silverlight pomaže arhivu u prezentaciji važnih dokumenta u digitalnom obliku.
U drugoj polovini 2006. Hrvatski državni arhiv počeo s izradom arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava ARHiNET-a. Osmišljen je kao mrežno programsko rješenje koje obuhvaća sve funkcije arhiva: čuvanje, zaštitu, obradu i upotrebu arhivskoga građiva. Registar arhivskih fondova i zbirk RH, središnja evidencija arhivskoga građiva u Hrvatskoj, koja je sastavni dio sustava, omogućuje online pristup podacima o arhivskim fondovima i zbirkama koji se čuvaju u državnim i drugim arhivima te kod drugih posjedovatelja arhivskoga građiva.
Tehnička obilježja tog ovog informacijskoga sustava uključuju WEB programsko rješenje s MS SQL serverom kao bazom i programskim jezikom C++. Prednosti su takva rješenja stvaranje jedinstvene baze i sustava zaštite podataka uz minimalne troškove. Sustav je osmišljen prema modularnom načelu, što omogućuje izradu i uvođenje pojedinih modula kao posebnih projekata i njihovo kontinuirano povezivanje u jedinstveni sustav. Zahvaljujući takvoj postavci u nekoliko je mjeseci uspostavljen on-line Registar arhivskih fondova i zbirk RH koji trenutačno sadrži podatke o 14.000 fondova i zbirk, 14.000 stvaratelja i 4.000 posjedovatelja arhivskoga građiva te više od 6.000 obavijesnih pomagala i bibliografskih izvora o arhivskom građivu. Također su osigurane tehničke pretpostavke za otvaranje sustava javnosti, a omogućena je i dostupnost digitalnim preslikama arhivskoga građiva. Programsko rješenje ARHiNET omogućuje uključivanje svih posjedovatelja i stvaratelja arhivskoga građiva u jedinstveni sustav evidentiranja, obrade i upotrebe arhivskoga građiva, što je velika prekretica u radu državnih arhiva. Zbog toga taj projekt aktivno podupire Ministarstvo kulture, koje ga je prihvatilo kao nacionalni projekt.
Danas, kad je oko dva milijuna osiguranika – sukladno zakonu – oslobodeno plaćanja bilo kakvog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, promjene su neizbježne. Vjerujem da će, kada takve promjene nastupe, dio osiguranika biti oslobodjen plaćanja doplate u korištenje zdravstvene zaštite, ali isto tako da će se iznaći sredstva kojim će se financirati obvezno zdravstveno osiguranje – kazala je V. Dulibić.
Dodaje da u svim zemljama postoji problem financiranja zdravstvenog sustava, posebno u onima u kojima su svi građani obuhvaćeni obveznim osiguranjem, u kojima su razvijeni centri izvršnosti vrhunskih dostignuća u medicini, u kojima je omogućena fizička terapija u kući, kućna njega, široka lista ortopedskih i drugih pomagala kao i liste lijekova koje se nadopunjuju. Smatra da bi naš sustav trebalo zadržati, a posebice obvezno zdravstveno osiguranje, kao pravo i obvezu te ga dograditi. Najveći je nedostatak našeg sustava, naglašava V. Dulibić, to da akreditacija i kategorizacija bolnica nisu potpuno provedene.
Zdravstveni sustav nije moguće samo preslikati od nekoga drugog, jer postoje hrvatske specifičnosti, ali definitivno bi se trebalo ugledati na neke članice EU, napraviti dobre analize zdravstvenih sustava u svijetu i početi rješavati problem. Također važnije mjesto moraju imati privatna osiguravajuća društva koja se bave zdravstvenim osiguranjem, jer nude mogućnost dodanog financiranja bolnica i osiguravanja većeg standarda zdravstvenih usluga za državljane. No, kako će se ponašati tvrtke koje omogućuju zdravstveno osiguranje? Sunce osiguranje, ističu, prati promjene i potrebe tržišta, nastojeći se prilagoditi potrebama osiguranika i budućih korisnika. Dodatno zdravstveno osiguranje koje provodi CROATIA zdravstveno osiguranje posebno se temelji na provođenju cjelovite preventivne zdravstvene zaštite i stručnom nadzoru koji vodi brigu o zdravstvenom stanju svojih osiguranika. Dopunsko osiguranje kojim se umjesto osiguranika podmiruju troškovi doplate za zdravstvenu zaštitu uključujući i doplate za lijekove s dopunske liste lijekova HZZO-a, u ponudi CROATIA zdravstvenog osiguranja postoji kao samostalni program, a može se ugovoriti i kao dodatni program uz osnovne programe dodatnoga zdravstvenog osiguranja. U Uniji vele da će povećani troškovi osiguranika trebati polici osiguranja s većim pokrićima i automatski većim premijama osiguranja.
Grawe se u ovoj godini koncentrira na širenje mreže ugovornih ustanova, praćenje kvalitete pruženih usluga u ugovornim ustanovama i povećanje portfelja. Kod distribucije svoje usluge dodatnog zdravstvenog osiguranja, za razliku od ostalih, Grawe Hrvatska odlučio se za varijantu ugovorne suradnje sa zdravstvenim ustanovama od bolnica, privatnih i državnih poliklinika te privatnih specijalističkih ordinacija.
ARHiNET – budućnost povijesti na Microsoftovoj platformi
