LIPA MILL: Podijeli pa moderniziraj

Nakon što je tvrtka podijeljena, dvije novonastale tvrtke zasad se nastavljaju razvijati jedna uz drugu. Tako tvrtka Donje Svetice nekretnine prihode ostvaruje od najma tvornice tvrtki Lipa Mill proizvodnja.

Punom parom naprijed znatnim povećanjem volumena proizvodnje i ulaganjem u modernizaciju proizvodnog pogona, krilatica je pod koju bi se mogli svesti planovi uprave za budenje Lipa Milla, najvećega domaćeg proizvođača u sektoru papirne konfekcije koji su prije godinu dana od Dragutina Biondića kupili vješti burzovni igrači predvođeni Mensurom Jašarevićem. Za sada nema odustajanja ni od bilježnica, koje su najslobija karika kompanije s kontinuiranim znatnim padom, a za proizvodnju kuverti i registratora ulaže se u modernizaciju pogona.

U proteklom se godinu dana u Lipi Millu nisu dogodili veći poslovni iskoraci, a nakon što je prije šest mjeseci dotadašnju predsjednicu Uprave Irenu Kovačević zamijenio Silvio Galić, doveden iz Eurobeva nakon njegove prodaje Badelu 1862, najveća je vijest dijeljenje Lipe Milla na dva poduzeća – Lipa Mill proizvodnja d.d. i Donje Svetice nekretnine d.d. Taj je potez planiran još od preuzimanja, a posljedica su dva poduzeća koja su svu imovinu podijelila popola i imaju istu vlasničku strukturu.

U podjeli je Donjim Sveticama nekretninama pripala lokacija na kojoj se nalazi tvornica Lipa Milla, a koja prema bilanci vrijedi 50-ak milijuna kuna, dok Lipa Mill proizvodnja zadržava svu opremu, zalihe, radnike, brend i ostalo. Temeljni kapital također je podijeljen popola, pa iznosi po 25,4 milijuna kuna. Lipa Mill se tako pozdravio s kotacijom JDD na Zagrebačkoj burzi jer više ne udovoljava njenim uvjetima, a ključno pitanje koje se postavlja vlasnicima i Upravi jest hoće li se ta dva poduzeća od sada razvijati zasebno ili će i dalje pratiti jedno drugo.

Druga opcija je izvjesnija, jer je malo vjerojatno da će se Donje Svetice nekretnine uskoro upustiti u komercijalizaciju lokacije u zagrebačkim Donjim Sveticama, kako bi se tvornica mogla preseći na novu lokaciju u Velikom Trgovišću, za koju je predugo potpisan, ali će se tek za tri do četiri mjeseca znati jesu li svi papiri čisti i može li se potpisati ugovor o kupnji.

Predsjednik Uprave Silvio Galić, koji zastupa oba poduzeća, objašnjava da su kad je o nekretnini riječ otvorene sve mogućnosti. – Osnovni je cilj vrijednost nekretnine staviti u funkciju core businessa Lipa Milla i interesa dioničara. Hoće li se nekretnina prodati ili će se krenuti u zajedničko ulaganje ili nešto treće ovisi o isplativosti pojedinih opcija – kaže Galić.

O tome će se razgovarati sigurno još godinu i pol dana, a Galić dugoročno najvjerojatnije neće ostati na čelnoj poziciji Donjih Svetica nekretnina, već će se posvetiti vođenju Lipa Mill proizvodnje.

Iako se spekulira o mogućnostima velike zarađe na nekretnini, iz čega se izvlači zaključak o tihom odustajanju vlasnika od proizvodnje, nekretnina od 34 tisuće metara četvornih na kojoj je tvornica nije baš zlatna koka. U uvjetima smanjenja profita u biznisu s nekretninama još je jedna otegnota okolnost lokacija Lipa Milla. Generalnim urbani-stičkim planom ta je lokacija namijenjena gradnji poslovnog sadržaja, pa tamo nije moguće graditi stanove, već poslovnu zgradu, robnu kuću ili hotel, što trenutačno i nije najisplativije.

Donje Svetice nekretnine prihode ostvaruju od najma tvornice Lipa Mill proizvodnji, ali troškovi nisu ništa veći za proizvodnu tvrtku u odnosu na one koje je imala kada je nekretnina bila u njenom vlasništvu.

• Odnosi među dvjema kompanijama zasnovani su na fer tržišnim osnovama i tvrtke jedna drugoj ne pogoduju – kaže Galić.

S druge strane, Lipa Mill proizvodnja se nakon godinu dana tek sprema za veće iskorake. Ionako simbolična, dobit Lipa Milla u prošloj godini pala s 54 na 47 tisuća kuna pa menadžmentu i dalje glavni izazov ostaje podizanje profitabilnosti na znatno višu razinu. Povrat na kapital od svega 0,06 posto daleko je od zadovoljavajućeg bez obzira na to što je riječ o niskoprofitabilnoj branši. S druge strane, pokazatelji zaduženosti Lipa Milla vrlo su povoljni, pa je koeficijent zaduženosti na kraju prošle godine svega 0,17 posto nakon što su dugoročne obveze s nula kuna u 2006. porasle na 1,4 milijuna kuna, a kratkoročne se povećale oko pet milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji su se zadržali na istoj razini, dok je izvoz porastao tri milijuna kuna.

Udio izvoza u prihodima je 30 posto, a najvažnija izvozna destinacija je BiH, gdje najbolje idu registratori, dok je izvoz kuverti i bilježnica dosta slabiji.

• Izvozimo i u Sloveniju, na čijem bismo tržištu htjeli biti snažniji, a nešto manje izvozimo i u Srbiju i Makedoniju – kaže Galić.

U Sloveniju će se teško probiti s kuvertama budući da ljubljanska tvrtka Nova kuverta ima desetak puta jače kapacitete od Lipa Milla te ostvaruje dvostruke prihode, a proizvodi samo kuverte. Tako bi i za slovensko tržište izvozni proizvod broj jedan trebao biti registrator. Najveći kupci Lipa Milla su Narodne novine, koje čine petinu prihoda, Fokus i Metro Cash and Carry, a promet je rastući s Gornjim gradom i Limes plusom te posluju i s Getroom, Plodinama i drugima, a Galić otkriva da se vode pregovori u vezi s ulaskom Lipa Milla u Konzum.

• Udjeli na tržištu unatrag par godina su u registratorima i kuvertama stabilni, a u bilježnicama smo nešto izgubili i to namjeravamo vratiti ove godine – kaže Galić i tvrdi da je Lipa Mill proizvodnja stabilan biznis koji će rasti iz godine u godinu.

Kad je riječ o troškovima, Lipa Mill proizvodnja je vezana uz godišnje ugovore i trenutačno nije dužna nijednom dobavljaču niti ima obvezu da vanja garancija plaćanja jer uredno podmiruje račune. S druge strane, ulazni joj troškovi rastu, pa su tako poskupili ljepenka, koja je osnova za proizvodnju registratora, i papir. Cilj je Uprave podići profitabilnost, a to je, kaže Galić, moguće jedino podizanjem volumena proizvodnje.

• U posljednjih smo šest mjeseci investirali oko 15 milijuna kuna u proizvodnju, a do kraja ove godine iznos će se povećati na 20 milijuna, što je više nego je investirano u posljednjih desetak godina – kaže Galić.

Tvornica ima 153 radnika, od čega 110 u proizvodnji, a prosječna starost zaposlenika je 47 godina.

• Kupili smo novu liniju za proizvodnju kuverti i u to uložili gotovo 1,5 milijuna eura. Novi stroj će proizvoditi tisuću kuverti u minuti, a ovisno o formatu kuverti kapacitet će se povećati 50 do 60 posto. Povećat će se i efikasnost jer kad se mijenja format kuverte moraju se mijenjati i alati na stroju, a na novom stroju je vrijeme pripreme znatno kraće – objašnjava Galić i dodaje da će stroj vraćati tu investiciju u razdoblju od pet godina prema konzervativnoj procjeni, ali vjeruje da će to biti i ranije.

Sa sadašnjih 220 milijuna komada godišnja proizvodnja kuverti dostiže 350 milijuna komada. Povećanje proizvodnje namijenjeno je domaćem tržištu i izvozu. Kuverte bilježe trend rasta na svim tržištima, a očekuje se da će veći dio povećanja kapaciteta proizvodnje biti plasiran u izvoz.

• U proizvodnju registratora lani smo investirali 300 tisuća eura, a ove godine uložit ćemo još 400 tisuća. Plan je ove godine proizvesti 2,5 milijuna komada, a novim ulaganjima kapaciteti će se za iduću godinu popeti na šest milijuna komada – najavljuje Galić. Kad je riječ o izvozu registratora na tržište EU, problem je to što tržište bivše Jugoslavije, na koje je Lipa Mill u prošlosti bio orijentiran, koristi registrator s kutijom kao i Italija, dok ostale zemlje EU koriste samostojeci registrator, a to su dva različita proizvoda. Zbog toga je lanjska investicija u registratore bila u liniju za proizvodnju samostojecih registratora.

Bilježnice, u kojima je očit trend pada na svim tržištima, sezone su proizvod i prodajni vrhunac je u kolovozu i rujnu, dok je vrhunac sezone registratora u prosincu i siječnju, a kuverte se prodaju kontinuirano. Nad bilježnicama je nadvijen upitnik, jer je dio tržišta izgubljen.

• Proveli smo istraživanje tržišta i angažirali nekoliko marketinških agencija te ostvarili velik pomak kroz nove motive i podizanje kvalitete bilježnica kao i kvalitete distribucije. Tržište i kupci će pokazati jesmo li u tome uspjeli – kaže Galić. Stojeci čvrsto usta stav da je podizanje profitabilnosti moguće samo uz povećanje proizvodnje, lideri Lipa Milla pokreću konfrontaciju igrača na malom hrvatskom tržištu papirne konfekcije, gdje su im kad je riječ o proizvodnji najveći konkurenti Box u registratorima, tvrtka Želva u kuvertama i Mar Mar u bilježnicama koje se moraju nositi i s jeftinim kineskim uvozom.

• Lipa Mill proizvodnju za pet godina vidim kao regionalno vodećeg i najboljeg proizvođača papirnih proizvoda za ured i školu među onima koje danas imamo – zaključuje Galić, koji dugoročno ne isključuje ni mogućnost da Lipa Mill krene u konsolidaciju hrvatskih proizvođača u papirnoj konfekciji, ali za takve je odluke prerano iako se o njima razgovaralo.