Društva za osiguranje u Hrvatskoj prošle su godine inicirala najviše postupaka mirenja, njih 77 posto. Od osnivanja Centra za mirenje zaprimljena su 72 prijedloga za mirenje, a u 2008. godini već njih 312.
Mirenjem u sporovima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa pokušalo se ubrzati način njihovog rješavanja. Iako je osnivanje Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) bila zakonska obveza, riječ je o inicijativi poznatoj u zemljama Zapadne Europe koja tek treba zaživjeti u punom opsegu kod nas. Svrha postupka je rasterećivanje sudova u postupcima iz osiguranja i prebacivanje dijela nadležnosti sudova na instituciju koja bi brzo i učinkovito rješavala eventualne sporove. U stvari, riječ je, ili bi tako trebalo biti, o svojevrsnoj specijaliziranoj arbitraži poznatoj i u drugim češovskim organizacijama.
- Osnivanjem Centra za mirenje omogućeno je da se cjelokupna sudska procedura, tj. predlaganje vještačenja, izrada pisanog nalaza i mišljenja vještaka, usmeno obražlaganje nalaza i mišljenja itd. zapravo obavi na jednom ročištu za mirenje. Također, takva je odluka izmiritelja konačna i nema mogućnosti njenog pobijanja putem pravnog lijeka – kaže Eduard Skenderović, voditelj grupe odjela za likvidaciju šteta na motornim vozilima u osiguravajućoj kući Grawe Hrvatska.
Zato je 29. ožujka prošle godine pri HUO-u njegov Upravni odbor osnovao Centar za mirenje. Pri osnivanju Centra nije bilo podijeljenih mišljenja, odnosno jednoglasnom odlukom UO-a zaključilo se da će Centar pridonijeti ne samo bržem rješavanju sporova, nego će i dodatno popularizirati takav vid rješenja.
Tome bi trebala pridonijeti i činjenica da je postupak mirenja za oštećenu osobu (fizičku ili pravnu) pri Centru za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje besplatan. Kroz članak 16. Pravilnika o radu Centra za mirenje i postupak mirenja pri HUO-u određeno je da troškove postupka izmiritelja snosi društvo koje je iniciralo ili pristalo na provođenje postupka mirenja, dok troškove vezane uz administrativni rad u svezi s mirenjem snosi Hrvatski ured za osiguranje.
- Imajući u vidu da je riječ o relativno kratkom razdoblju od osnivanja Centra za mirenje, smatramo da su postignuti rezultati zadovoljavajući. Dakle, osnivanje Centra pokazalo se opravdanim i korisnim, pa se nadamo da će rezultirati promjenom općeg stava o osiguravajućim društvima – kaže Nives Grgurić, tajnik Centra za mirenja pri HUO-u.
Već pri osnivanju Centra, društva za osiguranje, koja su članovi HUO-a, deklarirala su pozitivan stav za rješenje sporova mirnim putem. No, je li osnivanje Centra za mirenje promijenilo praksu na tržištu osiguranja? O nekoj promjeni prakse na tržištu osiguranja, smatra Lidija Kralj, direktorica Sektora za upravljanje procesima naknade šteta u Croatia osiguranju, teško je govoriti jer je prekratko razdoblje rada Centra. U svakom slučaju, drže u toj kući, svaki prijedor koji osiguratelji riješe izvan…
Ministarstvo pravosuđa prošli nas je tjedan obavijestilo da je naš novinarski upit ustupilo na postupanje Visokom trgovačkom sudu. Riječ je o upitu postavljenom još 12. veljače prošle, 2007. godine, u kojemu se tražio ispis osoba koje su članovi dvaju ili više nadzornih odbora u trgovačkim društvima. Time je Ministarstvo pravosuđa napokon priznalo nadležnost trgovačkim sudovima u vođenju sudskog (trgovačkog) registra.
Ministarstvo pravosuđa, međutim, usporedno je poslalo dopis i Visokom trgovačkom sudu, u kojemu ga obavještava da sve i da hoće ne može odgovoriti na naš upit, jer ‘funkcionalnost koja prebrojava u koliko je nadzornih odbora traženi fizička osoba još nije isporučena na produkciju iz tehničkih razloga vezanih uz migraciju podataka’.
Još ožujka 1996. tadašnje Ministarstvo pravosuđa i uprave obavijestilo je poslovnu javnost da je počeo raditi informacijski sustav sudskog (trgovačkog) registra. Tada je javnost uvjeravalo da će na računalima iz svojih ureda moći imati uvid u podatke o sjedištu tvrtke, temeljnom kapitalu, članovima uprava i nadzornih odbora, o djelatnostima subjekta upisa itd.