Specijal

Kad pad za koju godinu završi, u odgovornoj bi se državi paralelno radilo na pristupanju EU, ublažavanju krize i strategiji rasta.

Krupni poduzetnici-uvoznici opasniji su od generala. To bi se moglo zaključiti nakon subotnjeg istupa predsjednika Stjepana Mesića na sastanku što ga je organizirao s izvoznicima i ekonomistima. Kad je procijenio da je stanje u HV-u kritično, Mesić je 2000. godine napravio popis sedmorice neposlušnih vojnih zapovjednika i odlučnim ih potezom umirovio.

Danas predsjednik države procjenjuje da je stanje u gospodarstvu kritično, sadašnji ekonomski model ocjenjuje štetnim i najavljuje ‘da ćemo se sukobiti s krupnim ekonomskim interesima i jakim utjecajnim strukturama’. Naravno da predsjednik RH ne može umirovit’ te ‘utjecajne strukture’ kao što je mogao generale, ali mogao ih je imenovati. Mogao je, ali se, očito (za sada?), nije usudio.

Uz najblaža kriterije skup Mesića i izvoznika na Pantovčaku može dobiti prolaznu ocjenu. Ali ništa više od toga. Umjesto 13 ‘zašto’ predsjednik države morao je izazivati vlastitim odgovorima na pitanja zašto je hrvatski izvoz tako jadan i zašto nema više stranih investicija. Da je svake godine svog mandata našao jedan odgovor, već bi ih bilo osam.

Dakle, bio je to još jedan nedovoljno pripremljen sastanak, pa je premijer Šanader još jedanput bio u prilici biti zahvalan što ga se tako blago napada. Ako predsjednik Stjepan Mesić, koji je u galeriji likova na političkoj sceni najviše za promjene ekonomskog modela, ima pitanja, a ne odgovore, sve je manje nade da će se Hrvatska prestati uvaljivati u ekonomski glib.

Signaliz iz svijeta veoma zabrinjavaju. SAD ulazi u recesiju, rast u Europskoj uniji usporava, zahvalnjenje se prema procjenama analitičara produljuje duboko u 2009. godinu.

Na Pantovčaku se govorilo kako povećati hrvatski izvoz. U sadašnjim svjetskim okolnostima velik će uspjeh biti ako hrvatski izvoz ostane koliki je bio. Svjetska trgovina usporava. Rast joj je 2006. bio 8,5 posto, ove godine, procjenjuju u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, usporit će na 5,5 posto, a nagodinu će biti manji od 4,5 posto. U takvim uvjetima hrvatskim će izvoznicima biti otkazani mnogi ugovori.

Svjetska se trgovina ubrzano smanjuje. Uspjeh će biti održati opseg izvoza, a ne nadati se njegovu rastu.

Ako bi se investiralo u proizvodnju za izvoz, HNB bi bio spreman smanjiti obveznu rezervu. Pojednostavljeno, višak deviza pristiglih kroz investicije pokupilo bi se oslobodjenim kunama. Samo, kako spriječiti investicije koje samo ‘kupuju’ hrvatsko tržište od onih koje jamče izvoz? Valjda ima pameti koja bi na to mogla odgovoriti. A i hrabrosti da se povuku nekonvencionalni potezi.

Predsjednik Mesić je najviše od svih na političkoj sceni za promjene ekonomskog modela. Kad i on umjesto odgovora ima samo pitanja, jasno je da se Hrvatska nastavlja uvaljivati u ekonomski glib.