Gospodarski gubici uzrokovani prirodnim katastrofama i utjecajem čovjeka bili su u 2007. veći od 70 milijardi dolara. No, prema podacima reosiguratelja Swiss Rea, isplaćeno je svega 28 milijardi dolara odšteta.
Katastrofalni događaji noćna su mora za osiguratelje. Velike prirodne nepogode, teroristički napadi poput rušenja ‘blizanaca’ u New Yorku ili neki slični razorni događaji koji pogađaju mnogo ljudi uglavnom pogađaju i osiguratelje i reosiguratelje, koji su obvezni isplaćivati velika sredstva za naknadu šteta. Prošla godina u tom smislu nije bila previše stresna za osigurateljski biznis, budući da je prema podacima najvećeg svjetskog reosiguratelja Swiss Rea isplaćeno svega 28 milijardi dolara. Primjerice, uragan Katrina koji je opustošio New Orleans i dobar dio SAD-a 2005. godine osigurateljima je odnio čak 50 milijardi dolara iz njihovih pričuva. Iako takvi događaji utječu na rad osiguratelja i na ukupan profit koji ostvaruju, na neki način može se govoriti i o pozitivnom utjecaju koji katastrofe mogu donijeti poslovanju osiguratelja.
Naime, brza i pravodobna isplata dijela štete koji nema smisla osporavati i manjak ‘cjepidlačenja’ u vezi takvih isplata mogu utjecati na povećano povjerenje prema takvim osiguravajućim društvima, koje osiguranici onda preferiraju pri izboru kuće koja će im pružiti osigurateljsku zaštitu. Tako Allianz ističe da je prilikom zloglasnog 11. rujna 2001. godine dobar dio ‘blizanaca’ bio osiguran upravo kod njih te da je šteta isplaćena u rekordnom roku. Takva brza isplata onoga što se ne može osporiti kao osigurani slučaj govori da osiguratelj posluje u skladu s pravilima struke.
Od znatnijih šteta u relativno mirnoj 2007. Europu je u siječnju pogodila oluja Kyrill, koja je uzrokovala štete pokrivene osiguranjem od 6,1 milijardu dolara diljem Njemačke, Belgije i Nizozemske. Ljetne poplave u Britaniji dovele su do daljnjih 4,8 milijardi potraživanja prema osigurateljima, ističe Swiss Re. Sjedinjene Američke Države prebrodile su velike uragane neoštećene. Najsuvlji događaj bila je travanjska oluja, koja je stajala osiguratelje 1,6 milijardi dolara. Najsmrtonosniji je bio ciklon Sidr, koji je u studenome pogodio Bangladeš, uzrokujući 4.234 smrtna slučaja, ali zbog slabe kulture osiguranja veći dio počinjene štete nije naplaćen.
Andela Šutija, direktorica hrvatskog ureda najvećega svjetskog osigurateljnog brokera AON-a, kaže da osiguratelji na kvalitetan način raspodjeljuju vlastite rizike reosiguranjem, tako da, kada i na stanu katastrofični događaji koji zahtijevaju velike isplate osiguratelja, nema znatnijeg pritiska na poslovanja osiguranja.
Budući da je 2007. bila relativno dobra za osiguratelje, većina sredstava ostala je u sustavu te nema potrebe za povećanjem premija osiguranja. Velike katastrofe i s njima povezane velike odštete osiguravajućih društava svojim klijentima znaju i negativno utjecati na poslovanje osiguratelja, ali propasti društava uglavnom se ne događaju. Naime, zbog količine višegodišnjih ugovora koji osiguratelji imaju sa svojim klijentima, oni uglavnom postaju meta većih društava, tako da se nakon kriznih događaja uglavnom dešavaju preuzimanja i konsolidacija u osigurateljskoj industriji.
Hrvatsko tržište osiguranja imalo je relativno mirnu 2007. godinu, u kojoj se, osim katastrofalnih suša koje su pogodile hrvatske poljoprivrednike, nije događalo ništa što bi u većim razmjerima pogodilo naše osiguratelje. Kao i u svim godinama do sada, štete su neizbježne i događaju se svakodnevno. No u 2007. godini nisu zabilježene katastrofalne štete (kod imovinskih osiguranja katastrofalnom štetom smatra se šteta nastala na velikom broju osiguranih objekata nastala kao posljedica oluje, poplave, potresa itd.), a najveća pojedinačna šteta dogodila se u osiguranju gradnje tunela kada je za vrijeme radova nastao veliki odron zemlje i tom je prijelom nastala višemilionjska šteta – kažu u Croatia osiguranju o isplatama šteta većih razmjera u prošloj godini.
Ni drugi osiguratelji nisu imali neke znatnije isplate šteta koje bi utjecale na njihovo poslovanje i koje bi se mogle smatrati katastrofalnim. No, iako je zbog suša i vremenskih nepogoda nekoliko hrvatskih županija proglašila stanje elementarne nepogode, ti slučajevi nisu utjecali na neke velike isplate šteta iz jednostavnog razloga što većina domaćih poljoprivrednih usjeva nije osigurana.
U Šibeniku je početkom travnja na Općinskom sudu dovršen parnični postupak pet od osam obitelji vatrogasaca stradalih na Kornatima, u kojem oni traže odštetu za duševne boli zbog gubitka bliske osobe. Njima je presudom dodijeljeno 5.715 milijuna kuna. Odštetu će obiteljima isplatiti Grad Šibenik, Javna vatrogasna postrojba Šibenik, DVD Tisno te Industrijska obrtnička škola u Šibeniku, i to u iznosu od oko 3,4 milijuna kuna uvećano za kamate. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uključeno je u proces na zahtjev odvjetnika obrane da se u spor uključi i treća strana i tako preuzme svoj dio odgovornosti. No, u procesu sudjeluju samo kao promatrači. Iako je riječ o dosta velikom iznosu, niti do danas nije utvrđena odgovornost bilo kojega državnog tijela za slanje vatrogasaca na nesiguran teren u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Kao i u slučaju Kupske ulice, svi uključeni sudionici izbjegavaju odgovornost za slučaj.
Među lani medijski najviše eksponiranim slučajevima koji bi se mogli smatrati katastrofom jest slučaj urušavanja kuća u Kupskoj ulici u Zagrebu. Ni nekoliko mjeseci nakon događaja još uvijek se ne zna postoji li odgovornost za isplatu štete i tko takvu odgovornost nosi. Gradsko vlasti prebacuju krivnju na izvođača, izvođača na svoje podizvođače, a jedini koji treba posljedice su stanari nekoliko kuća u Kupskoj. Upućeni u problematiku osiguranja kažu da bi, u slučaju da se takav događaj dogodio u nekoj županiji, s razvijenijim sustavom shvaćanja odgovornosti, vrlo brzo bio ustanovljen krivac, a oštećeni stanari bi bili kompenzirani na adekvatan način. Andela Buconjić kaže da je pravno shvaćanje odgovornosti u domaćem zakonodavstvu nedovoljno definirano te da će ulaskom u EU biti prihvaćen mnogo širi raspon šteta i shvaćanja odgovornosti. Mala je to utjeha za stanare koji su morali bježati iz svojih domova, ali ipak se može reći da uskoro i za osiguratelje i za osiguranike dolaze bolja vremena.
U katastrofama nestalo više od 70 milijardi dolara
