Dubrovački je aerodrom ekonomska perjanica Dubrovačke županije i poslije Atlantske plovidbe najuspješnija kompanija na tom prostoru. U natoč gradnji buduće autoceste Zagreb-Dubrovnik, Zračna luka Dubrovnik uvijek će biti temeljna poveznica Dubrovnika s Europom. Trenutačno čak 85 posto turista u Dubrovnik dolazi zrakoplovima, a tendencija smanjenja cijene prijevoza i pojava low cost prijevoznika toj brojci i dalje će ići u prilog. Jedino što može stati na put još većem procvatu zračnog prometa jesu povećanje cijene goriva, globalna kriza i terorizam, što se dosad nije pokazalo kao veća prijetnja na hrvatskom prijevoznici tržištu, a i u Europi zračni prijevoz bilježi godišnji rast od šest do osam posto.
- Najbolja godina za ZL Dubrovnik bila je 1987., kad je kroz dubrovački aerodrom prošlo 1,4 milijuna putnika, a prošle ih je godine bilo nešto manje od 1,2 milijuna. Smatramo to krupnom brojkom, s obzirom na samo 60 posto sagrađenih smještajnih kapaciteta na dubrovačkom području. – komentira direktor ZL Dubrovnik Tonči Peović.
Strategija dubrovačkog aerodroma pod nazivom ‘2 milijuna + EU’ uključuje dva milijuna putnika i usvajanje europskih standarda u pogledu udobnosti i sigurnosti putnika. Hotelijerstvo i struktura smještajnih kapaciteta u Dubrovniku neposredno utječu na broj putnika i s obzirom na još neiskorišteni potencijal u hotelijerstvu, Peović smatra da je brojka od dva milijuna putnika realna. Ipak, zabrinjava ga činjenica da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnički duh te da zemlje Mediterana bilježe brži i znatniji rast turizma od Hrvatske, kao i zemlje Bliskog istoka. ZL Dubrovnik može se, unatoč činjenici da je u većinskom vlasništvu države, pohvaliti uspješnim poslovanjem. Aerodrom je ekonomska perjanica dubrovačke županije i najuspješnija kompanija na tom prostoru poslije Atlantske plovidbe.
- S obzirom na to da ovisimo o turističkoj sezone, s jedne strane dinamično pripremamo za dnevne ‘spice’, a s druge nemamo dovoljno gostiju izvan sezone, pa teško možemo postići prosječnu europsku produktivnost koja iznosi osam do 12 tisuća putnika po zaposleniku. Kod nas je ta brojka upola niža – objašnjava Peović.
Prošlogodišnja dobit ZL iznosila je 22,1 milijun kuna, a prihod 158 milijuna. Prema riječima direktora, ZL sav prihod koji zaradi investira u nove projekte, svake godine oko 50 milijuna kuna kroz dobit i amortizaciju.
Posljednji ulagački ciklus sastoji se od tri faze. Prva je završena prije dvije godine gradnjom terminala A, check in sale i područja za sortiranje prtljage. Druga faza odnosi se na terminal B, središnji dio zračne luke, za čiju će se gradnju ovog mjeseca raspisati natječaj i čija vrijednost iznosi 140 milijuna kuna, a terminal bi trebao biti dovršen do jeseni iduće godine. Posljednja faza odnosi se na gradnju terminala C, koja će početi ovisno o trendovima rasta putnika. Peović računa na pomoć europskih fondova, a ako ne uspije od njih dobiti sredstva, u gradnju će aerodrom krenuti vlastitim sredstvima.
U tijeku su i pregovori s Vladom u vezi s pokretanjem projekta Aeropolis, poduzetničke zone na vojnom zemljištu aerodroma, za koje Peović želi ugovoriti koncesiju. Površina od 17 hektara dijelom bi služila za skladištenje goriva, a u ostalim bi se dijelovima nalazio šoping-centar i World trade centar, u vezi s kojim se trenutačno vode pregovori s bečkim poduzetnicima.
Zračna luka u ukupnome dubrovačkom gospodarstvu sudjeluje s 15, a u turizmu s čak 85 posto prometa. S obzirom na to da se profil dubrovačkog turizma neposredno odražava na poslovanje aerodroma, Peović još nije zadovoljan razvojem dubrovačkoga gospodarstva. Dubrovački aerodrom je u broju putnika prije dvije godine nadmašio splitski, no nakon što su se dubrovački hotelijeri preusmjerili na četiri i pet zvjezdica, čarterski promet se u većoj mjeri okrenuo prema Splitu i crnogorskom Tivatu. Čarterski promet u Dubrovniku zauzima svega 30 posto ukupnoga zračnog prometa, dok redovne i low cost linije čine ostatak.