Home / Edukacija i eventi / Dozvati što želi nova generacija potrošača

Dozvati što želi nova generacija potrošača

Grad trenutačno potiče više od 30 obrta – zlatarski, krojački, klesarski, obućarski… Posebna se pozornost usmjerava obrtnicima koji svoje znanje nastoje prenijeti na nove generacije.

Kako se buduće generacije turista ne bi vraćale kući s ljetovanja na jadranskoj obali s ‘babuškama’ kao autohtonim hrvatskim suvenirom, Grad Dubrovnik nastoji raznim stimulacijama poticati kreativnost i obrtništvo. Kao što kaže Suzana Kosović, pročelnica za gospodarstvo i turizam, obrtništvo nije razvijeno kako bi Grad želio, ali sada kad se ta aktivnost potiče potrebno je i veći angažman obrtnika ne bi li odgovorili na tržišne zahtjeve.

“Komunikacija mora biti dvosmjerna, a naša je želja da obrtnici dolaze na sajmove i izložbe koje grad pruža,” kaže Kosović te dodaje da suveniri nisu na dobroj razini i da treba inzistirati na autohtonosti. Upravo iz tog razloga Grad trenutačno potiče više od 30 obrta – od zlatarskih, krojačkih, klesarskih, obućarskih, s osobnom pozornošću na obrtnike koji svoje znanje nastoje prenijeti na nove generacije. Želja je Grada da i takvom aktivnošću učini od stare jezgre ugodno mjesto za život.

Među poticanim obrtnicima je i Selma Miličević, koja vodi obiteljsku zlatarnu Jurišić, i peta je generacija zlatara. U radnji na Stradunu zamijenila je prije 24 godine svog oca, od kojega je zanat i naučila. Jedina je žena u tom poslu u cijelom Dubrovniku, a obiteljski biznis vodi uz pomoć Nikše Krželja, naučnika koji se također umijeću učio od njezina oca.

Selma Miličević specijalizirala se za izradu nakita specifičnog za Dubrovnik i dubrovačku okolicu, a dok je njezin otac bio majstor za broševe, ona se bavi izradom naušnica specifičnih za taj kraj u 18., 19. i 20. stoljeću.

“Grad nas potiče jer je ostalo malo zlatara koji se bave proizvodnjom i popravcima. Kupci su najčešće domaći ljudi kojima su konavoske naušnice sastavni dio tradicije i predstavljaju sentimentalnu vrijednost,” kaže Selma.

Za izradu nakita potrebno joj je oko 20 dana, a najradije radi verižice koje su dio konavoske nošnje, duhane kao svečane naušnice, građaše karakteristične za Mljet te dubrovačke građanske naušnice s koraljima, baroknim perlama, bijerima i dragim kamenjem.

“Ljutim se kad netko kaže da radim replike. Moj rad nije replika jer izrađujem naušnice točno onako kako se prije radilo. Nema odljeva i nije riječ o serijskoj proizvodnji, već kada se jedne naušnice prodaju rade se druge,” kaže Selma te dodaje da je jedan od razloga zašto su kupci uglavnom Dubrovčani i njihova cijena. Naime, par naušnica stoji između četiri i 12 tisuća kuna, što je za turiste, pretpostavlja Selma, previše.

Dubrovnik, drži ona, nije podmodna sredina pa uvijek postoji potražnja za tradicijskim nakitom, što je i jedan od razloga zašto njen obrt ima potencijala za nastavak. I Marina Grabovac, koja se bavi izradom šešira i kapa, nastavila je obiteljski obrt. Počeci rada njezine obitelji datiraju još od sredine 19. stoljeća, čemu svjedoči i brojne crno-bijele fotografije na zidovima njene sadašnje radnje smještene u Lučarici, blizu Crkve svetog Vlaha.

Obitelj Ronchi poznata je kao najstariji klobučarski obrt u Hrvatskoj, a svoj je prostor na Stradunu imala gotovo 130 godina. Sredinom 20. stoljeća vodila je i tvornicu šešira koja je zapošljavala dvadeset radnika. Okružena šešir…

Praćenjem ponašanja potrošača na internetu može se prikupiti mnogo podataka o njihovim navikama i uz pomoć tih informacija planirati daljnje korake u tvrtkinu marketingu.

Upravo se praćenjem ponašanja potrošača na internetu može prikupiti mnogo podataka o njihovim navikama i uz pomoć tih informacija planirati daljnje korake u tvrtkinu marketingu. Novi mediji omogućuju i mnogo više interaktivnosti u odnosu s kupcima. Brzo se može reagirati na njihove zahtjeve, odnosno mijenjati kampanje koje ne daju željene rezultate. Tako se i štedi novac jer se neuspješne kampanje mogu na vrijeme prekinuti, a novac se može preusmjeriti na projekte koji će dati željene rezultate.

“Dolazi nova generacija potrošača koja manje čita novine i gleda televiziju, a više je vezana uz novu tehnologiju. Da bi joj se pristupilo, treba razviti nove marketinške kanale. Uz pomoć nove tehnologije kao što su, na primjer, blogovi ipak se ne može kontrolirati tko će dobiti poruku koju marketinška kampanja šalje,” kaže Niel Hayward iz SAS-a.

Dio su nove generacije i današnji tinejdžeri, koji, čim ujutro ustanu, šalju pregršt SMS poruka. Oni prije jutarnje kave pale kompjutore da bi uz pomoć brzog interneta pogledali je li im tkogod poslao e-poruku ili zatražio da postane dio njihove mreže prijatelja na Facebooku. Pripadnici mlade generacije skloniji su online kupnji i većinu potrebnih informacija pronalaze na internetu. U takvom moru novih trendova teško je odlučiti na što potrošiti ograničeni marketinški pročelja: igrati na sigurnu staru televiziju ili započeti nesigurnim novim vodama i reklamne kampanje voditi preko interneta.

Nije važno za koju se opciju odlučuje tvrtka, nego njezini kupci. Jedno je jasno: da bi tvrtka opstala, treba ostati vjerna svojim sadašnjim kupcima, a da bi imala budućnost, mora se okrenuti novim generacijama i doznati što one traže.

“Važno je u kakvu su stanju vaši kupci danas, ali i u kojem se smjeru mijenja njihovo ponašanje. Drugim riječima, ponašanje kupaca treba pratiti i prilagoditi mu se da bi ih se zadržalo,” objašnjava David Williams iz SAS-a.

Dobar primjer praćenja navika kupaca jest praksa britanskoga maloprodajnog lanca Tesca. On je uveo takozvane kartice odanosti (engl. loyalty card) koje su njegovim kupcima omogućavale jedan posto popusta pri kupnji, bar je tako mislila konkurencija. U Tescu su zapravo prikupljali podatke o kupcima koji ulaze u njegove prodavaonice. Tako je doznao što kupuju, kakav im je životni stil i u kojem im se smjeru mijenjaju navike. Uz pomoć informacija s kartica tvrtka je uspjela shvatiti tko su njezini glavni kupci. Nakon toga ih je mogla pratiti, odnosno ići u korak s njima, zadržati ih i navesti da više kupuju upravo u njezinim prodavaonicama. Takvom su praksom postali jedan od najjačih maloprodajnih lanaca u Velikoj Britaniji.

Usluge vezane uz poslovnu inteligenciju potrebne su i na hrvatskom tržištu da bi se domaće tvrtke približile potrošačima nove generacije, ali i zadržale stare kupce. Uz pomoć informacija prikupljenih izravno od kupaca i one mogu pratiti trendove među potrošačima i tako učvrstiti svoje mjesto na tržištu.