Grad poduzetnik – Dubrovnik

Grad trenutačno potiče više od 30 obrta – zlatarski, krojački, klesarski, obućarski… Posebna se pozornost usmjerava obrtnicima koji svoje znanje nastoje prenijeti na nove generacije.
Kao što kaže Suzana Kosović, pročelnica za gospodarstvo i turizam, obrtništvo nije razvijeno kako bi Grad želio, ali sada kad se ta aktivnost potiče potrebno je i veći angažman obrtnika ne bi li odgovorili na tržišne zahtjeve.
– Komunikacija mora biti dvosmjerna, a naša je želja da obrtnici dolaze na sajmove i izložbe koje grad pruža – kaže Kosović te dodaje da suveniri nisu na dobroj razini i da treba inzistirati na autohtonosti. Upravo iz tog razloga Grad trenutačno potiče više od 30 obrta – od zlatarskih, krojačkih, klesarskih, obućarskih, s osobnom pozornošću na obrtnike koji svoje znanje nastoje prenijeti na nove generacije. Želja je Grada da i takvom aktivnošću učini od stare jezgre ugodno mjesto za život.
Među poticanim obrtnicima je i Selma Miličević, koja vodi obiteljsku zlatarnu Jurišić, i peta je generacija zlatara. U radnji na Stradunu zamijenila je prije 24 godine svog oca, od kojega je zanat i naučila. Jedina je žena u tom poslu u cijelom Dubrovniku, a obiteljski biznis vodi uz pomoć Nikše Krželja, naučnika koji se također umijeću učio od njezina oca.
Selma Miličević specijalizirala se za izradu nakita specifičnog za Dubrovnik i dubrovačku okolicu, a dok je njezin otac bio majstor za broševe, ona se bavi izradom naušnica specifičnih za taj kraj u 18., 19. i 20. stoljeću.
– Grad nas potiče jer je ostalo malo zlatara koji se bave proizvodnjom i popravcima.
Kupci su najčešće domaći ljudi kojima su konavoske naušnice sastavni dio tradicije i predstavljaju sentimentalnu vrijednost – kaže Selma.
Za izradu nakita potrebno joj je oko 20 dana, a najradije radi verižice koje su dio konavoske nošnje, duhane kao svečane naušnice, građaše karakteristične za Mljet te dubrovačke građanske naušnice s koraljima, baroknim perlama, bijerima i dragim kamenjem.
– Ljutim se kad netko kaže da radim replike. Moj rad nije replika jer izrađujem naušnice točno onako kako se prije radilo. Nema odljeva i nije riječ o serijskoj proizvodnji, već kada se jedne naušnice prodaju rade se druge – kaže Selma te dodaje da je jedan od razloga zašto su kupci uglavnom Dubrovčani i njihova cijena. Naime, par naušnica stoji između četiri i 12 tisuća kuna, što je za turiste, pretpostavlja Selma, previše.
Dubrovnik, drži ona, nije podmodna sredina pa uvijek postoji potražnja za tradicijskim nakitom, što je i jedan od razloga zašto njen obrt ima potencijala za nastavak. I Marina Grabovac, koja se bavi izradom šešira i kapa, nastavila je obiteljski obrt. Počeci rada njezine obitelji datiraju još od sredine 19. stoljeća, čemu svjedoči i brojne crno-bijele fotografije na zidovima njene sadašnje radnje smještene u Lučarici, blizu Crkve svetog Vlaha.
Obitelj Ronchi poznata je kao najstariji klobučarski obrt u Hrvatskoj, a svoj je prostor na Stradunu imala gotovo 130 godina. Sredinom 20. stoljeća vodila je i tvornicu šešira koja je zapošljavala dvadeset radnika. Okružena šeširima, obitelj Ronchi nastavlja tradiciju izrade šešira koja je započela prije više od jednog stoljeća.
Iako radnja Nere Njirić nije na Stradunu, gotovo svaki izlog dubrovačkih suvenirnica krase lutke u originalnim dubrovačkim nošnjama koje Nera izrađuje zajedno s dvoje zaposlenih u svom obrtu Sele. Ta vlasnica antikvarijata kaže:
– Zapravo samo nastavljam obiteljsku tradiciju izrade originalnih dubrovačkih suvenira koju je prije četrdeset godina počela moja majka Slava Štakula.
Danas se takvi suveniri, kaže Njirić, sve manje traže zbog sve veće i jeftinije konkurencije lutkica iz uvoza, dok ona svoje suvenirnicama prodaje po cijeni od 70 do 120 kuna, ovisno o veličini. Nera se nada da će njen obrt nastaviti kći, koju uči izradi originalne konavoske nošnje u malom koja se ručno šije, a na dan se može napraviti do dvanaest lutkica.
Iznimno lijepe i precizno izrađene makete dubrovačkih brodova koje izrađuje Mladen Mitić ne mogu se naći u dubrovačkim suvenirnicama na Stradunu, no svatko zainteresiran za svijet dubrovačkih brodova iz 17. stoljeća i raskošnih povijesnih suvenira naći će put do njegove radionice. Gospar Mitić uvjeran je da se putovanje od 450 stepenica od stare jezgre do njegove radionice isplati jer je riječ o jedinstvenom suveniru.
Brodomodelar Mitić je u proteklih dvadeset godina izradio 58 unikatnih, skupih i raskošnih maketa dubrovačkih galijuna, trabakula i karaka, čija cijena počinje iznosom od dvije tisuće eura.
Većina brodova iz Mitićeve radionice nalazi se u mnogim privatnim kolekcijama diljem svijeta, a njegov Dubrovački galijun s likom svetog Vlaha na jedru i zastavom Libertas kralj i vatikansku vitrinu budući da je Mitićev brod hrvatska delegacija darovala po kojnom papi Ivanu Pavlu II. za njegova posjeta 1997. godine. Dosad je u Dubrovniku imao tri samostalne izložbe u organizaciji Pomorskog muzeja, a jedan od osnivača je i aktivni član društva brodomodelara Argosy.
Uz to već osam godina uspješno vodi brodomodelarsku radionicu u Đakom domu u Dubrovniku, a njegovi učenici redovito odnose prve nagrade na natjecanjima đačkih domova Hrvatske.
– Moj je posao istodobno i zanatstvo i umjetnost budući da makete dubrovačkih brodova moraju biti iznimno precizne replike stvarnih brodova i moraju vam dočarati život pomoraca te škrupu dasaka i fijuk vjetra u jedrima. Za jedan model potrebno je šest mjeseci upornog i strpljivog rada s rezbarskim nožićem i malim tokarskim strojem kako bi svaki detalj bio izrađen na muzejskoj razini – ističe Mitić.
Modeli Mladena Mitića bili su sastavni dio izložbe Expo-2000 u Hrvatskom paviljonu u Lisabonu, a 2001. godine izlaze u Vancouveru na izložbi Baština hrvatske brodogradnje.
Iako se u moru uvozne i cjenovno pristupačne robe na obrtnike i zanatljive gleda kao na izumrli vrstu, Grad ne odustaje od svog nauma da se tradicija i kulturna baština očuva. Broj potičenih obrtnika iz godine u godinu raste, pa dok ih je 2003. bilo 11, a godinu poslije 22, u Gradu se nadaju da će do sljedeće godine još koji obrtnik prepoznati svoj interes u izradi autohtonih predmeta.