Telekomunikacije

U rješavanje problema u Gradu, nastoji se riješiti problem vodoopskrbe i odvodnje okolnih naselja. Riječ je o Elafitskim otocima Koločepu, Lopudu te Luci Šipanskoj i Suđurađu.

U proteklom nekoliko godina intenzivirane su investicije u područja za koja je zadužen Vodovod. One se odvijaju putem lokalne uprave, a uvedena je i naknada za razvoj kojom se godišnje prikupi osam milijuna kuna. Dio tih sredstava usmjerava se u gradnju vodoopskrbne mreže, a većina za otplatu kredita podignutih radi realizacije velikih projekata, dok se investicije u oborinsku odvodnju financiraju iz proračuna – kaže Teo Andrić, predsjednik Uprave Vodovoda, poduzeća koje je u Dubrovniku, osim za vodovod i odvodnju, nadležno i za oborinsku odvodnju.

Inače, prema riječima Andrića, riječ o profitabilnoj tvrtki koja je prošle godine ostvarila 26 milijuna kuna prihoda te ima 165 zaposlenih. U Dubrovniku se, osim rješavanja problema užeg dijela grada, nastoji riješiti problem vodoopskrbe i odvodnje okolnih naselja pa se trenutačno završava vodoopskrba Elafitskih otoka, na otoku Koločepu napravljena je mreža, a ove su godine na redu i Lopud, Luka Šipanska i Suđurađ.

• U planu je rješavanje Osojnika te gornja sela Orašca, a ulaganjem 27 milijuna kuna stvorit ćemo uvjete za život okolnih područja da bi se grad rasteretio – kaže Andrić.

Još jedan od problema s kojima se susreće Vodovod je gradnja nove mreže odvodnje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, koji otežavaju dobivanje lokacijske i građevinske dozvole. Rješavanje oduzima mnogo vremena, zbog čega se planirano ne odvija tempom koji priželjkuje Vodovod. Cijena vode u Dubrovniku je 6,42 kune bez priključka na kanalizaciju, a s priključkom 8,32 kune. Od tog iznosa Vodovodu ostaje trećina za poslovanje, a ostatak ide državi kroz PDV, plaća se naknada za korištenje voda i naknada za razvoj.

• Cijena vode je, u usporedbi sa 162 vodovoda u državi, uvijek na sredini tablice. Ipak je riječ o socijalnoj, a ne ekonomskoj kategoriji – kaže Andrić.

U sušnim godinama promet je veći i do 12 posto, a u kišnim padne do deset posto. Ljeti je zbog povećanog broja gostiju potrošnja po osobi veća, kao i zbog zalijevanja i održavanja zelenih površina, a procjena je da se troši dvostruko više nego u zimskim mjesecima. Dodaje da Dubrovnik ima izdašan izvor vode na rijeci Ombli, za što ima koncesiju na desetinu kapaciteta izvora, što je dovoljno, jer kad je i najveća potrošnja koristi se dvije trećine kapaciteta crpki. Kvalitetom vode su zadovoljni, a osim što je Zavod za javno zdravstvo redovito kontrolira, Vodovod ima i vlastiti laboratorij.

• Problemi nastupaju za vrijeme naglih i obilnih kiša kada se zamućuju podzemni bazeni zbog specifičnoga geografskog položaja. Voda tada nije šteta, ali je neispravna za piće. Taj ćemo problem u budućnosti riješiti ugradnjom filtarskog postrojenja, što je ulaganje vrijedno desetak milijuna kuna. Uvijek je pitanje koja investicija ima prioritet – uložiti u filtarsko postrojenje ili primjerice dovesti vodu do naselja u kojima nije riješena vodoopskrbna mreža – kaže Andrić.

Nedavno je uveden i sustav daljinskog nadzora mreže, s tim da se uskoro planira i uvođenje sustava upravljanja.

• Ove smo godine napravili studiju o gubicima u mreži, što je sljedeći problem koji ćemo rješavati. Moramo smanjiti gubitke na što manju moguću mjeru jer su gubici indeks vodovoda. Ulaskom u EU jedna od stvari na koju će se obraćati pozornost upravo su gubici u mreži. Sada nisu alarmantni, 30-ak posto, ali u europskim državama taj je postotak na razini 15 do 20 posto – zaključuje Andrić.

Kad je riječ o odvodnji, Dubrovnik ima kanalizaciju iz 15. stoljeća koja se ne može popravljati kao u drugim gradovima. Prije dvije godine započet je projekt koji se sastoji od nekoliko faz. Za početak, potrebno je snimiti stanje kanala, a zatim u suradnji s projektantima napraviti daljnji plan obnove, budući da je riječ o spomeniku kulture. U sljedećoj godini, kazuje Teo Andrić, predsjednik Uprave Vodovoda, riješit će se pitanje kanala ispod Straduna koje je potrebno očistiti, a zatim sanirati.

• Za rješavanje pitanja Staroga grada potrebno je nekoliko godina rada i u ovom je trenutku teško procijeniti koliko je sredstava nužno – pojašnjava Andrić.

Situacija s mješovitom odvodnjom u Gradu je takva da Vodovod ni nakon popravljanja i čišćenja kanala ne može garantirati da u ekstremnim uvjetima na Stradunu neće biti nekoliko centimetara vode. Razlog tome je i 50 posto više asfaltiranih površina, zbog čega se veće količine oborina slijevaju u Grad.

Taj ćemo problem u budućnosti riješiti ugradnjom filtarskog postrojenja, što je ulaganje vrijedno desetak milijuna kuna. Uvijek je pitanje koja investicija ima prioritet – uložiti u filtarsko postrojenje ili primjerice dovesti vodu do naselja u kojima nije riješena vodoopskrbna mreža – kaže Andrić.

Nedavno je uveden i sustav daljinskog nadzora mreže, s tim da se uskoro planira i uvođenje sustava upravljanja.

• Ove smo godine napravili studiju o gubicima u mreži, što je sljedeći problem koji ćemo rješavati. Moramo smanjiti gubitke na što manju moguću mjeru jer su gubici indeks vodovoda. Ulaskom u EU jedna od stvari na koju će se obraćati pozornost upravo su gubici u mreži. Sada nisu alarmantni, 30-ak posto, ali u europskim državama taj je postotak na razini 15 do 20 posto – zaključuje Andrić.