Piše: Admir Mujanović

Nesređena dokumentacija u Hepoku blokirala je raspisivanje spasonosnoga privatizacijskog tendera, ali potencijalni kupci strpljivo čekaju. Osim Moralića i Lijanovića, među njima su, primjerice i braća Stanić, koji su se nakon afere Maestro u Hrvatskoj okrenuli privatizaciji u BiH.

Tender za privatizaciju 67 posto državnoga kapitala mostarskog Hepoka, književne vrijednosti 12,5 milijuna maraka, bit će objavljen sredinom svibnja, saznaje Lider u Agenciji za privatizaciju Federacije BiH. Još, međutim, nije poznata početna bilanca stanja, kao ni program privatizacije koji bi, prije nego ga odobri Upravni odbor Agencije, morao usvojiti Nadzorni odbor Hepoka. U Agenciji očekuju da bi ti dokumenti, bez kojih privatizacija ne može početi, uskoro konačno trebali biti završeni.

Problemi su nastali jer je prije, kad se činilo da nema spasa za tu tvornicu, bila donesena odluka da se Hepok podijeli na tri tehnoekonomsko cjeline koje bi se onda zasebno privatizirale. Kad je taj proces počeo, u Agenciji za privatizaciju počele su stizati brojne najave potencijalnih investitora koji su izrazili želju da Hepok kupe kao cjelinu. Podjela poduzeća tada je zaustavljena, ali su nastali problemi oko vraćanja svega na početno stanje. No, u Agenciji vjeruju da će rukovodstvo tvrtke, uz pomoć neovisnog konzultanta koji je već angažiran, uspjjeti okončati te procedure kako bi javni poziv bio objavljen prije nego što se potencijalni kupci okrenu nekim drugim akvizicijama.

Kao što saznajemo, interes za kupovinu te poznate tvrtke izuzetno je velik. Najpoznatiji investitor koji je dosad iskazao zanimanje svakako je hrvatski poduzetnik bosanskohercegovačkog podrijetla Enver Moralić, vlasnik velikog proizvođača vina Kutjevo. Moralić je među prvima izrazio spremnost privatizirati cijelu tvrtku, što je vjerojatno bio signal da se za Hepok zainteresiraju i brojni drugi investitori. Unatoč svim problemima s kojim se godinama suočava, Hepok ima dugogodišnje pravo na korištenje goleme površine poljoprivrednog zemljišta koje, uz mala ulaganja, može u kratkom roku donijeti znatne prihode. Vlasnik Kutjeva već je najavio da je spreman uložiti oko 20 milijuna eura u revitalizaciju Hepokovih vinograda te same tvornice. Plasman poznate mostarske Žilavke i Blatine, uz Moralićevo iskustvo i tržište njegovoga Kutjevo u vinarskoj branši, sigurno ne bi bio problem.

No, uz Moralića, šansu u Hepoku prepoznali su i brojni drugi investitori. Posljednje u nizu pisama namjere za preuzimanje Hepoka dostavila je Agenciji za privatizaciju FBiH tvrtka Lijanović iz Širokog Brijega, u vlasništvu istoimene obitelji. Osim njih, dosad su svoj interes iskazali i Boras iz Kreševa, tvrtka u vlasništvu braće Stanić koji su se, nakon afere Maestro u susjednoj Hrvatskoj, okrenuli privatizaciji u BiH. Svoj interes iskazao je i Jafa komerc, u vlasništvu Hame Badžaka iz Blagaja, Amko komerc Muamera Alete iz Sarajeva te Vinoplod iz Šibenika.

S obzirom na to da još nije izrađena početna bilanca i dalje je nepoznanica što će se točno svim navedenim investitorima prodavati u privatizaciji 67 posto kapitala Hepoka. Prijašnje revizije koje su trebale utvrditi što točno Hepok ima u svom posjedu, u mnogo čemu se razlikuju od nalaza do kojih je došla Agencija za privatizaciju FBiH tijekom posljednjih priprema za privatizaciju.

Usklađivanje ovih podataka zakočilo je i objavljivanje tendera, ali u Agenciji vjeruju da su konačno uspjeli riješiti nesporazume u vezi s time s menadžmentom Hepoka. Osim pogona za preradu voća, vinarije i destilera, koji sigurno idu u privatizaciju, i dalje nije jasno što će se desiti s imovinom, koja je prijašnjom podjelom bila predviđena za prodaju u takozvanoj maloj privatizaciji, koja bi se obavljala neovisno o prodaji ostatka firme. Riječ je o takozvanom carskom vinogradu, Jelačića podrumu, objektima na Autobuskoj stanici u Mostaru, zgradi i skladištu u Vrapčićima kod Mostara, dionicama Hepoka u Sarajevu-osiguranju te pumpi i vodonatapnom sistemu.

Ipak, u Agenciji za privatizaciju navode kako će u uvjetima tendera zasigurno najviše bodova nositi referentnost kupca, te se stoga Moraliću kao vlasniku Kutjeva daju najveće šanse, mada ne treba zanemariti ni to da su ostali zainteresirani kupci jako utjecajni u određenim političkim strukturama koje itekako mogu utjecati na odluku o kupcu. Procjenjuje se da će se kapital Hepoka koji će ići u privatizaciju procijeniti na približno četiri milijuna maraka, s obzirom na velike gubitke tvrtke u proteklom godinama, a koji su knjiženi na teret kapitala. To će vjerojatno biti i najniža cijena na koju će u Agenciji pristati.