Prema posljednjim istraživanjima čitanosti novina u Hrvatskoj, potvrđuje se rast popularnosti tiskanih medija i navike čitanja dnevnih novina te magazina među hrvatskim građanima. Svakodnevno se u rukama čitatelja nađe više od 800.000 primjeraka novina. Tako novine dnevno pročita 63% stanovništva ili više od 2.330.000 ljudi, dok 59 posto, odnosno 2.150.000 čitatelja, redovito čita magazine. Također se bilježi i sve veća čitanost dnevnih novina među mladima. Novine čita više od 72% mladih u dobi između 15 i 19 godina starosti, što Hrvatsku svrstava u sam europski vrh. Čitanost magazina na istoj je razini. Taj podatak višestruko je zanimljiv fenomen, budući da se radi o internet-generaciji, te potvrđuje koegzistenciju tiskanih i novih medija poput interneta.
Riječ je o trendu dosta različitom od drugih zemalja i vrlo zanimljivom oglašivačima. Ovakav se skok čitanosti ponajviše veže uz pojavu novih novinskih naslova na tržištu, a pozitivno je da oni nisu doveli do međusobnog uništenja s postojećim etabliranim novinama kojih je čitanost ostala na istoj razini. Zbog velikog broja različitih naslova na tržištu, oglašivačima je omogućeno detaljnije segmentiranje i učinkovitije dopiranje do željene ciljne skupine, što tiskovine općenito čini vrlo zanimljivim medijem za oglašavanje.
Iako je uvriježeno da televizija ima puno veći doseg od tiskovina, u starosnoj skupini od 18 do 49 godina, koja je oglašivačima najinteresantnija, doseg tiskanih medija približno je isti, a novine su općenito medij u koji građani (49%) imaju najviše povjerenja. Dokazano je i da se objavljivanjem oglasa u više medija značajno povećava njegova primijećenost i utjecaj na namjeru kupnje. Mjerenje u pojedinim kampanjama pokazuje povećanje namjere kupnje sa 29% na 53% ukoliko se, uz oglašavanje na TV-u, koriste i tiskani mediji.
Oglašavanje u tiskovinama bit će vrlo korisno za poslovanje većine djelatnosti: od onih koji će tim putem tražiti kupce do onih koji će velikim oglasima u tiskovinama pokušati potvrditi vlastitu vrijednost i važnost. Važno je znati kako se u tiskanim medijima, pogotovo dnevnicima, nikako ne smije oglašavati ad hoc. Dnevne novine namijenjene su brzoj konzumaciji, one “žive” od 0 do 24 sata, pa će upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas. Oglašavanje u dnevnom tisku bit će, s druge strane, vrlo efikasno ukoliko je učestalo, ujednačenog ritma i nešto duljeg trajanja.
Časopisi su nešto intimniji oblik oglasnog prostora. Pretpostavka je kako čitatelj određeni časopis nabavlja zato što ga zanima, pa prema njegovom sadržaju nije teško odrediti kakvi su mu čitatelji kao potrošači i kakve su im sklonosti. Također, sa sigurnošću možemo utvrditi da će čitatelj svoj omiljeni časopis potanko iščitati, pa oblikovanje oglasa može biti puno detaljnije. Oglašavanje u luksuzno opremljenom časopisu sigurno će puno napraviti za ugled i status oglašivača, dok zbog dinamike izlaženja nije uputno u časopisima oglašavati cijene artikla i kratkoročne akcije.
Novine su medij izuzetno velikog doseg, podjednakog, ako ne i većeg od televizije. Magazini su po svojoj tematici okrenuti određenoj čitalačkoj publici. I kod jednih i kod drugih odnos čitatelja prema sadržaju vrlo je aktivan i s pojačanim interesom, pa se isto raspoloženje prenosi i na oglase koji se tamo nalaze. Navedeni aktivan odnos prenosi se i dalje te potiče čitatelje na kupnju i pomaže pri odabiru proizvoda. Kombiniranjem objavljivanja oglasa u nekoliko medija postižu se najbolji rezultati. U takvom obliku oglašavanja dolazi do multiplikacije, to jest događaju se najbolji efekti u komunikaciji s potrošačima.
Prema posljednjim istraživanjima čitanosti novina u Hrvatskoj, potvrđuje se rast popularnosti tiskanih medija i navike čitanja dnevnih novina te magazina među hrvatskim građanima. Svakodnevno se u rukama čitatelja nađe više od 800.000 primjeraka novina. Tako novine dnevno pročita 63% stanovništva ili više od 2.330.000 ljudi, dok 59 posto, odnosno 2.150.000 čitatelja, redovito čita magazine. Također se bilježi i sve veća čitanost dnevnih novina među mladima. Novine čita više od 72% mladih u dobi između 15 i 19 godina starosti, što Hrvatsku svrstava u sam europski vrh. Čitanost magazina na istoj je razini. Taj podatak višestruko je zanimljiv fenomen, budući da se radi o internet-generaciji, te potvrđuje koegzistenciju tiskanih i novih medija poput interneta.
