Burze

Strah od neuspjeha čest je problem onih koji ne uspijevaju ostvariti svoj puni potencijal. No ne moramo se pomiriti s ‘lošom slikom o sebi’, koja nas sprječava da postignemo željeno i uživamo u postignutom. Tatjana Divjak je life coach, životni trener, s velikim iskustvom u poslovnom savjetovanju i radu s ljudima, i u svojoj novoj knjizi čitateljima nudi sedam alata za razvijanje pozitivne slike o sebi. Kako otkriti izvore narušenog samopouzdanja, kako učvrstiti odluku o promjeni i naučiti voljeti sebe – neke su od lekcija kroz koje Tatjana Divjak vodi čitatelja nudeći rješenja i trening kojim se, korak po korak, može učvrstiti pozitivna slika o sebi. Njezino poslovno i životno iskustvo tome i praktično svjedoči.

Kad sam, kaže Tatjana Divjak u predgovoru svojoj novoj knjizi, odlučila promijeniti karijeru i od stručnjakinje za oglašavanje, odnose s javnošću i poduzetnice, postati trenerica, temeljna misao vodila bila mi je da svoje zanimanje za rad s ljudima, rast i razvoj vlastita potencijala, pa i duhovni rast, živim svakodnevno. I sama je prošla različite faze u traženju pravog poziva, no svaku je priliku vidjela kao mogućnost za rast i razvoj, što često savjetuje svojim klijentima, pa i čitateljima Lidera, u kojem ima stalnu kolomnu. Upravo je nedostatak samopouzdanja katkad ključna za preka koje mnogi nisu svjesni ili je jednostavno ne mogu prevladati i krenuti dalje u promjene. Katkad je to kratkoročna situacija, ali katkad traži strpljiv i dug rad na prevladavanju.

Dio problema je u svladavanju novih vještina, najčešće komunikacijskih, ali i one su samo dio programa ili sljedeći korak nakon rada na samopouzdanju. Brzih rješenja, naine, nema. Stoga Tatjana Divjak jest posložila coachovske alate u sedam dana, ali to treba shvatiti samo metaforički. Odnosno, u sedam se dana mogu primijetiti prvi rezultati, ali nakon toga naučeno treba svakodnevno primjenjivati cijeli život. Da bismo postigli uspjeh, trebamo vjerovati da je moguće, a životni trener pomaže nam razjasniti vlastite prioritete i ciljeve; prioritete pak moramo sami izabrati da bismo ostvarili svoje želje i ideje, koje često ostaju neerealizirane zbog nedostatka samopouzdanja.

Nedavno smo obilježili Dan planeta Zemlje, planeta koji je iz svemira nekad izgledao plavo. Međutim, od nekada do danas stvari su se uvelike promijenile. Nesporno je da su razvoj znanosti i tehnologije pridonijeli velikom poboljšanju kvalitete života. Isto je tako činjenica da smo u tom razvoju uništili mnoge biljne i životinjske vrste, da milijuni ljudi još umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode, da smo ‘globalno zatopili’ Zemlju itd. Stvari su, očito, počele dolaziti na naplatu, pa ekologija postaje sve češćom temom razgovora i svjetskih političara i običnih ljudi.

Knjigu Zeleni priručnik autori su zamislili kao polazište za svakoga tko želi postati prijatelj okoliša. Na izravan i zanimljiv način prikazali su podatke o otpadu koji stvaramo, onečišćenju koje prouzrokujemo i resursima koje nemilosrdno iskorištavamo kao da smo posljednji naraštaj na Zemlji. Rješenja i savjeti o kojima pišu odnose se na uštedu vode, otpada, energije i vremena, pri čemu štednja svakog od tih elemenata ima mjerljiv i pozitivan učinak na naš planet. Priručnik je prilagođen suvremenom čovjeku koji želi biti ekološki osviješten, a to se, tvrde autori, može uz minimalnu promjenu navika i zadržavanje standarda.

Zanimljivosti knjige svakako pridonose i priče svjetskih zvijezda kao što su Robert Redford i Tyra Banks o tome što one čine za očuvanje okoliša i predgovor koji su napisali Cameron Diaz i William McDonough. Ova nas jedinstvena, danas već legendarna, priča vodi u genetsko jezično naslijeđe. Je li moguće u jezicima i genima živih ljudi pronaći povijesno pamćenje naše vrste? Cavalli-Sforza, vjerojatno najslavniji genetičar današnjice i rodonačelnik termina ‘arheogenetika’, na to pitanje nedvosmisleno odgovara potvrdno, a Geni, narodi i jezici, njegova treća knjiga, svakako ga predstavljaju kao jednog od najrevolucionarnijih genetičara u posljednjih pedesetak godina.

Ključna su pitanja o kojima se raspravlja: Otkad postojimo i odakle smo potekli? Kako su se ljudska društva rasprostranila kontinentima? Kako su povezani ljudski jezici i geni? Jesu li rasne klasifikacije genetski utemeljene? Odgovori koje nudi ova knjiga jednako kao i pitanja koja postavlja imaju velike implikacije za važne društvene probleme. Među ostalim, objašnjava zbog čega je rasizam pogrešan – jer su genetske razlike između ‘rasa’ ne samo male nego i površinske, i može ih se uglavnom pripisati reakcijama na različite klimatske uvjete u kojima živimo.