Svakodnevica kroz fotoobjektiv

U zagrebačkom je Muzeju Mimara od osmog do 21. svibnja otvorena izložba recentnih radova fotografa – članova Sekcije za fotografiju ULUPUH-a pod nazivom Aktualno koja obuhvaća najnovije radove 30 eminentnih fotografskih profesionalnih i amaterskih imena. Tročlani žiri u kojemu su bili autorica koncepcije Višnja Slavica Gabout, Tomislav Marić i Erika Šmider odabralo je 70 umjetničkih radova, modnih, dokumentarnih, umjetničkih, promidžbenih i multimedijskih fotografija inspiriranih svakodnevicom.

Premda je istaknuto da uočavanje i bilježenje motiva kod umjetničkih fotografa nije krajnji cilj, nego tek početak likovnoga procesa, određeni je motiv (ili vrsta motiva) za većinu njih ipak važan kao odrednica umjetničkog identiteta i njihova naka prepoznavanja. Tako se pri spomenu Zlate Vucelić, Nenada Reberšaka i Borisa Berca ne možemo ne prisjetiti se njihovih začudnih lirskih krajolika ili pak kod Dražena Lapića ne asociirati njegov kozmički krajolik Paga.

Ne možemo također ne prisjetiti se kod Zvonića Zagode njegova kamena, kod Erika Šmider njezinih detalja iz prirode, kod Šime Strikomana njegovih milenijskih fotografija, kod Višnje Šerda njezinih portreta i veduta, kod Tomislava Rastića njegovih vizura Zagreba. Ne možemo, gledajući modnu fotografiju, ne izustiti ime Berislave Picek, a uz promodžbenu fotografiju ime Daga Oršića, koji je tu predstavljen u smirenijoj varijanti mrtve prirode.

Isto tako ne možemo a da kod Virgilija Giuricina ne evociramo njegove arhitektonske kompozicije na rubu geometrijske apstrakcije ili kod Mare Bratoš seriju performansa-autoaktova, a kod Filipa Beusana dokumentarne fotografije iz muzeja – ali na izložbi i one s putovanja povijesnim mjestima Egipta. Naposljetku, naše sjećanje ne može kod Ivice Kiša mimoći njegove vedute uhvaćene camerom obscurom u potrazi za određenim motivom uhvaćenim digitalnom kamerom, a zatim posloženim u svojevršni kolažni triptih.

Preporuka je: ne bismo smjeli zaboraviti ni čudesne asamblaže Jelene Blagović – stare albume i fotografije koje, presložene u drugoj vremenskoj dimenziji, postaju dragocjenosti, gotovo relikvije – objasnila je razloge odbira upravo tih djela selektorica izložbe Višnja Slavica Gabout.