ZAŠTO BIZNIS NA WEBU U BiH ZAOSTAJE ZA CIJELOM REGIJOM

Iako se iz antiglobalističke perspektive čini duhovit opis BiH kao zemlje bez McDonald’sa, iz perspektive web poduzetnika opisati BiH kao državu bez Internet Payment Gatewaya nije duhovito.

Kad će se u Bosni i Hercegovini moći pokrenuti web trgovina? Odgovora nema jer ga banke, koje bi trebale pokrenuti uslugu Internet Payment Gateway, bez koje nema online plaćanja, ne znaju ili ne žele objaviti. Samo UPI banka najavljuje uvođenje IPG-a, ali još ne može precizirati rokove. Njezin je odgovor da se ‘trenutačno postavlja nova tehnološka platforma kartičnog poslovanja, nakon čega će se pristupiti razradi plana uvođenja i usluge Internet Payment Gatewaya’. Među ostalim bankarima koje smo pitali o uvođenju IPG-a dominira gotovo jedinstveno stajalište. Uglavnom navode problem preuzimanja rizika od internetskih prijevara karticama, ali oni iskreniji su, ipak, kao prvi razlog naveli prilično neuvjerljiv poslovni slučaj.

Dugo je internetska zajednica u BiH optuživala državne telekome za neefikasnost u pružanju usluga i visoke cijene širokopojasnog pristupa internetu, a najave razvoja potonjeg u BiH imale su status urbanog mita.

Početak godine i kompetitivnost koju telekomunikacijski operateri pokazuju na polju mobilne telefonije, a u posljednje vrijeme i širokopojasnog pristupa internetu, skidaju dio krivnje s njih za zaostajanje BiH u razvoju internetske industrije i krivnju usmjeravanju na bankare.

Očekuje se da će broadbandizacija biti otponac za razvoj internetskih tvrtki i da će neki entuzijasti koji godinama, doslovno iz svog džepa, održavaju internetske portale, zaraditi neki novac.

IPG bi pružio nove poslovne mogućnosti. Proces koji se dogodio u susjednim zemljama u kojima se web portalni nameću kao mediji u uredničkom, ali i marketinškom smislu, a investitori ulaze u vlasničku strukturu tvrtki koje svoje poslovanje temelje na internetskoj tehnologiji, u BiH nije pokrenut. Internetski portali news koncepte sa za bosanskohercegovačke prilike solidnih 10 tisuća jedinstvenih posjeta na dan i velikim medijskim utjecajem (u BiH ima dnevnih novina s nižom nakladom) često su i dalje poluamaterski i jedva preživljavaju. Iznimka je nekoliko vodećih portala koji su na tržištu oglašavanja uspjeli osigurati prihode dovoljne za nekoliko profesionalnih radnika.

Uvođenje IPG-a moglo bi dinamizirati online scenu i otvoriti nove poslovne mogućnosti. Danas je u BiH razmjerno malo web trgovina jer se plaćanje odvija klasično, uplatnicama u pošti ili bankama, što nije u duhu interaktivnosti interneta.

Pozitivni trendovi. Ivan Šimić iz ICT tvrtke Pincom naglašava te pozitivne trendove: – U posljednjih se godinu dana očito povećava ponuda svih oblika pristupa internetu. Još nedostaje regulativa za WiMax, koji bi znatno povećao broj internetskih korisnika u ruralnim sredinama. Nasuprot povećanju pristupne infrastrukture na području nuđenja sadržaja nema većih pomaka. Portali nemaju mnogo mogućnosti za profiliranje. Mnogi proizvođači sadržaja za internetsku distribuciju nemaju, nažalost, mehanizme naplate uobičajene u svijetu interneta.

TARIK ZAIMOVIĆ: – Internetska ekonomija pati zbog nebrige države i nevoljnosti banaka da pokrenu stvari. IPG je osnovni mehanizam koji povezuje bankarski sustav plaćanja s ponuđačima internetskih sadržaja, ali u bankarskom sustavu u BiH vlada veliko nepovjerenje u taj način plaćanja. Jedno od rješenja kojim taj problem pokušavaju prevladati bosanskohercegovačka internetska poduzeća ugovori s inozemnim IPG-om, ali onda se ulazi u poprilično sivo područje prikupljanja prihoda na račun u inozemstvu, regulacije tog područja prema Zakonu o deviznom poslovanju i slično.

Put za uvođenje IPG-a je, tehnološki gledano, jasan. Bankarski sustav unutar BiH mora napraviti iskorak i omogućiti online autorizaciju kartica koje te banke izdaju (Visa, Master, American…). Pokazivanjem njihove spremnosti pojavit će se nekoliko tvrtki zainteresiranih za uvođenje.