Prvi nacionalni klaster IT tvrtki star je tek oko pola godine, u stvari okuplja šest regionalnih klastera softverskih kuća, a iznimno je dobra vijest da su zajedno krenuli u natječaj za projekte iz fondova EU.
Iako je Hrvatska svoju krovnu udrugu informatičke industrije, Hrvatsku informatičku zajednicu, osnovala još poodavno, njeni većinom vremešni utemeljitelji posljednji su put u javnosti istupili kad su dobili licencu Europske kompjutorske vozačke dozvole za Hrvatsku.
Prije otprilike pola godine privatne programerske kuće, dakle tvrtke koje ostvaruju većinu prihoda od proizvodnje i prodaje te ‘doštrikavanja’ softvera, osnovale su klaster nad klasterima, nazvan cro.ict, a njegov najvitalniji dio čini šest od prije postojećih regionalnih klastera.
Savez cro.ict, kako ga naziva njegov predsjednik Boris Krstanović, direktor tvrtke Multilink iz Rijeke, osnovalo je devet članova: šest regionalnih ICT klastera, čija su sjedišta u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu, Puli, Rijeci i Splitu, s ukupno 70 tvrtki, te Institut za inovativna informatička istraživanja i dvije udruge: Internet Institut i Initium. Najavljeno je skoro pristupanje zadarskog ICT klastera te osnivanje klastera u Šibeniku i Dubrovniku koji bi trebali pristupiti cro.ict-u.
Ono što je loše je da osnivanja funkcionalne udruge softverskih tvrtki, kakvu primjerice odavno vrlo učinkovitu ima Portugal ili, nešto manje učinkovitu, Nigerija – kasni. Ipak, postoji i ono što ohrabruje, a to je pismo razumijevanja što ga je u studenome 2007. godine cro.ict. potpisao s ICT klasterima Srednje i Jugoistočne Europe, a čime je uključen u međunarodni projekt razvoja kulture kvalitete u softverskoj industriji. Posrijedi je projekt Otvorena integracijskog fonda (ORF) Njemačke udruge za tehničku suradnju, a pod vodstvom Europskog instituta za softver. Ono što, pak, najviše ohrabruje jest da se naš klaster natječe na dva regionalna te na tri europska projekta Sedmoga okvirnog programa (FP7), glavnog instrumenta Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja, koji će trajati do 2013. godine.
Krstanović kaže da, kao i svi klasteri, cro.ict želi povećati konkurencnost svog sektora i svojih tvrtki-članica te razviti kapacitete koji će moći udovoljiti potrebama i uvjetima poslovanja na europskom, odnosno globalnom tržištu. Tvrdi i da se odabranne strategije za postizanje ciljeva temelje na dobrom razumijevanju postojećeg stanja, uvjeta i utjecaja na tržištu, dinamike i strukture potrošnje te raspoloživosti ključnog resursa – kadrova.
- Glavni preduvjet za rast i konkurentnost ICT sektora je rast i specijalizacija tvrtki tog sektora u svim regijama Hrvatske i to kroz suradnju ICT sektora, dionika regionalnog razvoja te sveučilišta, odnosno obrazovnih institucija – ambiciozno najavljuje Krstanović.
Budući da je cro.ict osnovan potkraj 2007. godine, njegova je prva godina djelovanja usmjerena prema povećanju broja članica, internom usavršavanju djelatnika u područjima kao što su softversko inženjerstvo i upravljanje projektima te pojačavanju suradnje s obrazovnim institucijama u regijama. Nadklaster planira uskoro otvaranje ureda u Zagrebu i zapošljavanje profesionalnog klasterskog menadžera te implementaciju virtualne komunikacijske i kolaboracijske platforme za članice klastera. Drugi prioritet i članica i klastera je zadovoljenje prodajnih, marketinških i PR potreba, kako kaže Krstanović, dok je tek treći priorititet često spominjano stvaranje zajedničkog proizvoda, odnosno usluge.
Krstanović najavljuje suradnju cro.ict-a s visokoškolskim ustanovama na otvaranju novih trogodišnjih studija, razvoju okvira za cjeloživotno učenje, ali i na uključenju studenata u projekte te uključenje industrije u prilagodbu nastavnih programa te specijalista u izvođenje dijela nastave, što su upravo zahtjevi prema industriji koje je na nedavnoj poslovno-tehnološkoj konferenciji WinDays iznio Vedran Mornar, dekan zagrebačkog FER-a.
Mahom sve ICT industrije Srednje i Jugoistočne Europe, napominje Krstanović, već su se organizirale u interesne strukovne organizacije poput klastera i udruga i osigurale svojim tvrtkama pristup različitim izvorima kapitala, pa nas preuzimanje Hermes SoftLaba ne bi trebalo čuditi. No, dodaje on, za sada mi nemamo odgovor ni u ljudskim ni u financijskim resursima.
- Ostaje nam ustrajati na početnom programu cro.ict te pokušati postići sinergiju djelovanja različitih inicijativa i raspoloživih programa poticaja – zaključio je Krstanović.
U najnovijem su informatičkom klaneru DISC-u četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Udruženim snagama namjeravaju zaštiti domaće znanje i proizvode i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte.