Dalmatinski informatički strukovni klaster uzvraća udarac kontinentu

U najnovijem su informatičkom klaneru DISC-u četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Udruženim snagama namjeravaju zaštiti domaće znanje i proizvode i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte.

Budući da je 78 posto financijskih investicija u domaćem IT sektoru u Zagrebu, a najunosniji su poslovi poput uvodenja i održavanja informatičkog sustava javnih institucija i ministarstava propali, što i nije čudno, velikim zagrebačkim tvrtkama, preostali dio kolača od 20-ak posto podijeljen je po ostalim hrvatskim regijama. Da bi opstale na svojim malim tržištima, lokalne informatičke tvrtke, pokazalo se, ne smiju svaštari, nego ponuditi tržištu specijalističko znanje ili se udružiti da bi istupale prema lokalnoj i državnoj zajednici i tako konkurirale velikim tvrtkama. Tako su splitski informatičari odavno svoju poslovnu nišu vidjeli u osmišljavanju i distribuiranju softverskih rješenja, dakle, u ulaganju u znanje.

Na temelju slične ideje nedavno osnovan Dalmatinski informatički strukovni cluster (DISC), koji čine četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Klaster je, prema riječima predsjednika DISC-a Marija Jerončića iz tvrtke Enel, ponudio rješenje kako zaštiti domaće tehnologije znanja i proizvoda i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte koje tvrtke možda ne bi dobile da se nisu udružile. Zajedničkim istupanjem tvrtke će poslove u projektu podijeliti prema segmentima kojima se pojedina tvrtka bavi, a poslove u kojima im se interes preklapaju, riješit će dobro. Manje su tvrtke suglasne da se lokalno tržište mora udružiti, no ipak ističu da postoji velika bojana da tek formirani DISC ne ugrozi njihove poslovne mogućnosti, a da im pritom klaster nije ni pružio mogućnost da postanu njegov dio. Suprotno misle direktor IT sistema Damir Popović i tehnički direktor Lame Denis Fusk, koji tvrde da u Splitu postoji određeni broj manjih informatičkih tvrtki koje su u fazi rasta i razvoja i kojima su vrata klastera otvorena ako imaju poslovni proizvod u obliku dodatnog znanja.

• DISC nije zamišljao kao ekskluzivni klub koji na ionako malom dalmatinskom IT tržištu želi ukloniti konkurenciju. Dapače, cilj nam je proširiti ga i na druge tvrtke koje se bave kreiranjem nove vrijednosti u IT sektoru – dodaje direktor Razvoja tvrtke Gideon Multimedia Vedran Pražen.

S druge strane, bez obzira na veličinu tržišta na splitskoj su se IT sceni u posljednjih pet godina dogodile velike promjene.

• Tržište se pomalo profilira, pa se odvajaju trgovci u informatici od tvrtki koje pružaju određena poslovna rješenja. Oni koji su slabi – otpadaju. Razvija se svijest o informatizaciji kao nužnom i temeljnom rješenju da bi tvrtka bilo koje djelatnosti mogla ozbiljno poslovati – ističe Nikša Marinović iz tvrtke Protektor.

Usporedba, pak, poslovanja na splitskom i najjačem, zagrebačkom tržištu, prema riječima vlasnika tvrtke Cygnus iz Splita Ivana Šaškora, jednostavna je.

• Split je manja i kompaktijna zajednica, pa je razlika u broju usluga na zagrebačkom području, a ne u njihovoj kvaliteti u odnosu na usluge koje pružaju naše tvrtke – ističe Šaškor. Opet, za razliku od zagrebačke, suglasni su Marinović i Šaškor, prednost je manje lokalne zajednice što se preporučuje među klijentima vrlo brzo proširiti glas o informatičkoj tvrtki koja nudi kvalitetna poslovna rješenja. Premda se gotovo sve navedene tvrtke bave prodajom svojih usluga i izvan svoje regije, pa čak i na globalnom tržištu, Lama je primjer tvrtke isključivo orijentirane na klijente s lokalnog područja.

No bez obzira na dislociranost, veličinu tržišta i sve otegnete okolnosti koje imaju dalmatinski informatičari da bi pronašli svoje klijente i poslovnu nišu, splitski je ‘dišpet’ u IT sektoru ipak stvorio zdravu radnu okolinu i prilike.

• Tko želi raditi i zna izvući korisno i kvalitetno poslovno rješenje, svoje će proizvode uspješno plasirati na tržište usprkos, uvjetno rečeno, boljim prilikama kontinentalne konkurencije – poručuju splitski informatičari.

Tvrtka čije se poslovanje već 22 godine razvija pod sloganom ‘Building Networks for People’ odlučila je podržati nastojanja Turističke zajednice Grada Raba za što boljom informatičkom i komunikacijskom opremljenosti i ponudom te je svojim uređajima opremila TIC Grada Raba s dva Hot Spota u vrijednosti od 15.000 kuna.

Tvrtka čije se poslovanje već 22 godine razvija pod sloganom ‘Stvaramo mreže za ljude’ (engl. Building Networks for People) odlučila je podržati razvoj i unapređenje turističke ponude i nastojanja Turističke zajednice Grada Raba za što boljom informatičkom i komunikacijskom infrastrukturu. Tako je opremila Turističko-informativni Centar u Gradu Rabu svojim uređajima u vrijednosti od 15.000 kuna omogućivši dva Hot Spota (besplatne pristupne točke).

U D-Linku vjeruju da će iskustvo tehnološke i informacijske nado- gradnje u kontekstu dodatne brige za turiste TZG Raba poslužiti kao primjer i ostalim turističkim zajednicama i uređima u Hrvatskoj te ukazati kako kreirati kvalitetno rješenje koje zadovoljava raznovrsne potrebe – kako domicilnog stanovništva tako i turista, te pruža nove prilike za rast i razvoj ponude u regiji. Tako je uz Grad Rab, kvalitetniji pristup internetu i bolja pokrivenost mreže osigurana i za područje marine u Gradu Loparu.

Također, vjeruje se da će taj projekt svojim pozitivnim reakcijama stanovništva i lokalne zajednice te šire, od posjetitelja do turista, potaknuti na daljnja ulaganja u informatizaciju otoka, što je već najavila Vlada RH, a očekuje se da će svojim resursima u tome sudjelovati i svi poslovni subjekti.

• Veselimo se što rješenja koja nudi tvrtka D-Link omogućuju definiranje i razvoj inteligentnih rješenja mrežne infrastrukture, dizajniranih tako da utječu na unapređenje operativne efikasnosti i smanjenje troškova. Također, sa svojom raznovrsnom ponudom, D-Link je tvrtka koja je u mogućnosti pružiti sveobuhvatno rješenje za raznolike potrebe hrvatskog turizma i gospodarstva – ističe Tvrtno Ljubić, voditelj Predstavništva tvrtke D-Link za regiju Adria.