Organsko tržište

S jedne strane glad i žed na svijetu, s druge obijesno zapadnjačko biranje hrane, poznate pod nazivom organska. Nije više poenta samo jesti, nego jesti zdravo i bljutavo. Najnoviji je svjetski hit nakon utemeljenja nepušenja, kao eliksira vječne mladosti, sreće i garancije ljubavi, organska hrana. Fora svih fora, sve veća iz dana u dan, podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe sintetičkih gnojiva, pesticida, regulatora rasta biljaka, aditiva stočnoj hrani i općenito genetički modificiranih organizama. Organska poljoprivreda može se, kažu, smatrati podskupinom održive poljoprivrede, s tom razlikom što organsko implicira certifikaciju u skladu s pravnim regulativama. Još od 90-ih organsko je tržište raslo rapidnim tempom, u prosjeku oko 20 do 25 posto na godinu, pa je tako i ove godine potaknulo sličan rast u količini organski obrađenih plodnih površina. Količina tako obrađene zemlje procjenjuje se na 30,6 milijuna hektara diljem svijeta. Osim toga, od 2005. godine divlji organski proizvodi (raznorazne bobice, gljive, trave itd.) zauzimaju oko 62 milijuna hektara na svijetu.

Metode organskog uzgoja međunarodno su regulirane i pravno ojačane u mnogim zemljama, uglavnom u skladu sa standardima Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM), ustanovljene još davne 1972. godine. Da je riječ o štosu uglavnom rezerviranom za bogate pokazuju statistike koje govore da su najjača tržišta Sjeverna Amerika i Europa, a slijedi ih Australija. S obzirom na Zajedničku poljoprivrednu politiku EU (CAP), razumljivo je da Euroljani pojedinačno imaju daleko najviše tako obrađene zemlje, a najbrže raste, sigurno pogadate – Kina.

No, kako to zna biti kad su ljudi u pitanju, i ovdje ima kontroverzi i sivih zona. Postoje, naime, tvrdnje da je organska poljoprivreda neodrživa, uglavnom zato što daje u prosjeku upola manje uroda od konvencionalne. To, uz činjenicu da je izrazito ovisna o gnojivu stoke sitnog zuba, navelo je neke znanstvenike da ustvrde kako je riječ o ekološki neracionalnom konceptu. Kako bilo, tržište je prema nekim procjenama teško oko 40 milijardi US dolara, a očekuje se da će do 2010. godine dosegnuti 60 milijardi. U SAD-u je to ludnica broj jedan, što se i vidi na njihovoj prosječnoj težini, prodaja kod njih iznosi preko 20 milijardi dolara, porast od 20 posto, čini to tržište najvećim na svijetu u ovom trenutku. Koliko su prosječno debeli, toliko su ljudi za organskim. Tržište se, naravno, ne sastoji samo od organske hrane, već su tu pića i kozmetika. Vjerojatno ili ne, postoje i organska vina, a kako je pokazao ovogodišnji Biofach, najveći sajam organskih proizvoda na svijetu u Nürnbergu, trend takvog uzgoja vina cvjeta.

Primjerice, poznati je francuski glumac Gerard Depardieu uzgajivač tom metodom. Talijanski Organic Oils jedan je od najvećih europskih proizvođača ekoloških ulja, među kojima i ulja od konoplje, dok je La Romagnola ekološka tjestenina s dodatkom ljekovitog bilja equisetuma. Ipak, organska hrana je već etablirana vrijednost, pa je stoga u posljednje vrijeme u prvi plan na području organskog izbila kozmetika, možda i najveći potencijal, s obzirom na žensku populaciju laku na okidaču, odnosno novčaniku.

Analize tržišta govore o svjetskoj prodaji od pet milijardi eura. Jači brendovi na tom području uključuju Dr. Hauschku, tvrtke WALA Heilmittel, sa stažem od 40 godina, koji proizvodi kozmetiku isključivo od organski uzgojenih sastojaka, a temelj joj je holistički pristup zdravlju. Nešto poznatiji u svjetskim okvirima su The Body Shop i Lush. The Body Shop je još 1976. godine osnovala Anita Roddick u Ujedinjenom Kraljevstvu, a danas ima 2.100 trgovina diljem svijeta i 1.200 proizvoda od kojih, dakako, ni jedan nije testiran na životinjama, što je uostalom jedan od ključnih preduvjeta da bi netko uopće mogao razmišljati o nazivu organska kozmetika, i proizvedenih na konceptu ‘fair-trade’, odnosno uz uvoz sastojaka iz zemalja u razvoju.

Prvi su osvajači međunarodne nagrade Humana kozmetika za njihovu politiku protiv testiranja na životinjama. Njihov program Community trade čini ih jedinom kozmetičkom kompanijom na svijetu koja svoju proizvodnju temelji na poštenoj trgovini u tolikom opsegu. Taj program funkcionira u 24 zemlje time upošljavajući 15.000 ljudi diljem svijeta. Poslovna filozofija temelji se na pet načela: zaštiti planeta, potpori poštenoj trgovini, protivljenju testiranju na životinjama, propagiranju ljudskih prava i aktivnom samopoštovanju. Lush je rezultat nezadovoljstva radikalna Marka Constantina, osnivača, rigidnošću velike tvrtke – Body Shopa. Danas taj brend-otpadnik od Body Shopa ima oko 450 trgovina na svijetu, pa i u našoj maloj zemlji. Proizvodnja se sastoji od prirodnih sastojaka poput biljnih i eteričnih ulja te svježeg voća i povrća, dok se vodi briga da korišteni sintetički spojevi zadovoljavaju ekološke kriterije i da njihova proizvodnja ne onečišćuje okoliš, odnosno da su birozgradivi. Koliko daleko ide stvar ilustrira činjenica da je i pakiranje najjednostavnije moguće, često običan papir ili vrećica od prirodnog celofana. Interesantan podatak je činjenica da su jedina tvrda koja u proizvodnji koristi apsolut jasmina, skuplji od zlata. Za razliku od velikog brata Body Shopa, koji je prešao u ruke giganta L’Oreala, Lush je još uvijek samostalan obrt.