Piše: Ivo Kozarčanin

Kad bi svake godine na Vinoviti premijeru imala vina poput syraha, merlota i cabernet sauvingona s mladog vinograda u Krlatu pokraj Benkovca, na taj bi se sajam uvijek isplatio vraćati. Vina od prvog, još slabašnog uroda grožđa s Krlata predstavio je Badel 1862. i oduševio onime u što se ta vina mogu razviti. Syrah s Krlata ima 15,46 posto alkohola i 11,5 grama neprovrelog šećera po litri. Treba se zapitati kakvo bi to gromovito vino bilo da je fermentirao sav grožđani šećer. Zbog visoke razine kiselina, 7,05 grama po litri, visokoalkoholno i za Dalmaciju neuobičajeno slatko vino već je sada harmonično. Još je skladniji gotovo svilenkast merlot koji ima 14,99 posto alkohola, jednak ostatak šećera kao syrah i mrvicu kiselina više. Već je sada, samo sedam mjeseci nakon berbe, izrazito slanog, mineralnog okusa. Cabernet sauvingon ima 15,25 posto alkohola, 7,2 grama kiselina i 12,5 grama neprovrelog šećera po litri i može se naslutiti da će se najviše svidjeti od ta tri vina berbe 2007.

Sva tri vina od druge polovine siječnja sazrijevaju u novim drvenim bačvicama. U njima će vjerojatno ostati do jeseni, a nakon kratkog smirivanja u boci tri bi krlatska ljepotana pred kupce mogla stići uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. Neće to biti veliki tržišni udar jer su prinosi bili vrlo mali, samo 15 do 20 dekagrama po trsu, pa je proizvedeno 4.330 litara syraha, 3.040 litara merlota i 1.450 litara cabernet sauvingona. Šteta je ipak što će ta vina tako rano na tržište jer sva tri mogu još godinama lijepo sazrijevati.

Zbog malih se količina ne treba čuditi jer je cijela avantura na Krlatu počela na Dan žena, 8. ožujka 2004. Tada su prvi bageri stigli na nepreglednu kamenu visoravan pokraj Benkovca na kojoj su rasli drač, makija i pokoji hrast. Sve je veliko kamenje usitnjeno, a ono manje doslovce preorano da bi se korijen loze mogao kroz kamen probiti do zemlje. Prije dvije se godine počelo saditi više od 500.000 trsova na ukupno 95 hektara terena koji je čak 300 metara iznad mora. Oko čokota je i danas kamen koji, kažu stručnjaci, čuva vlažnost tla, ali i odbija sunčeve zrake, što grožđu omogućuje da prikupi velike količine prirodnog sladora.

Ove će godine, naravno, berba biti mnogo obilnija, a prva prava očekuje se 2009. Veseli što će za dvije do tri godine Hrvatska konačno dobiti ozbiljne komercijalne količine syraha, sorte koja se iz doline Rhône proširila cijelim svijetom. A kod nas se sadi tek povremeno ili, bolje rečeno, eksperimentalno.

Sadnjom 95 hektara Badel 1862 je završio prvu fazu privođenja gotovo podivljalog zemljišta pokraj Benkovca plemenitoj svrsi. U postupku je njegov zahtjev za dobivanje koncesije na još 200 hektara na kojima će, najavljuje direktor Razvoja vinogradarstva i vinarstva, enolog Dubravko Ćuk, saditi i malbec. Riječ je o još jednoj francuskoj sorti koja se vrlo dobro udomaćila u Argentinini, primjerice, a daje vina tamne boje rubina u kojima prevladavaju voće arome poput šljiva.

Pretvaranje Krlata u novi hrvatski vinski brend morat će pratiti i modernizacija benkovčke vinarije. U planu je izbacivanje betonskih cisterna i uvođenje inoks sa suvremenim sustavima hlađenja, a treba sagraditi i novi objekt za prihvat i preradu grožđa. Kad se to završi, Benkovac će u vinskom smislu moći postati sinonim za doista dobar proizvod, a ne, kao sada, samo za stolna vina ili destilate od kojih se rade vinjaci.