Prvi nacionalni klaster IT tvrtki star je tek oko pola godine, u stvari okuplja šest regionalnih klastera softverskih kuća, a iznimno je dobra vijest da su zajedno krenuli u natječaj za projekte iz fondova EU.
Iako je Hrvatska svoju krovnu udrugu informatičke industrije, Hrvatsku informatičku zajednicu, osnovala još poodavno, njeni većinom vremešni utemeljitelji posljednji su put u javnosti istupili kad su dobili licencu Europske kompjutorske vozačke dozvole za Hrvatsku.
Prije otprilike pola godine privatne programerske kuće, dakle tvrtke koje ostvaruju većinu prihoda od proizvodnje i prodaje te ‘doštrikavanja’ softvera, osnovale su klaster nad klasterima, nazvan cro.ict, a njegov najvitalniji dio čini šest od prije postojećih regionalnih klastera.
Savez cro.ict, kako ga naziva njegov predsjednik Boris Krstanović, direktor tvrtke Multilink iz Rijeke, osnovalo je devet članova: šest regionalnih ICT klastera, čija su sjedišta u Osijeku, Varaždinu, Čakcu, Puli, Rijeci i Splitu, s ukupno 70 tvrtki, te Institut za inovativna informatička istraživanja i dvije udruge: Internet Institut i Initium. Najavljeno je skoro pristupanje zadarskog ICT klastera te osnivanje klastera u Šibeniku i Dubrovniku koji bi trebali pristupiti cro.ict-u.
Ono što je loše je da osnivanja funkcionalne udruge softverskih tvrtki, kakvu primjerice odavno vrlo učinkovitu ima Portugal ili, nešto manje učinkovitu, Nigeriju – kasni. Ipak, postoji i ono što ohrabruje, a to je pismo razumijevanja što ga je u studenome 2007. godine cro.ict. potpisao s ICT klasterima Srednje i Jugoistočne Europe, a čime je uključen u međunarodni projekt razvoja kulture kvalitete u softverskoj industriji. Posrijedi je projekt Otvorena integracijskog fonda (ORF) Njemačke udruge za tehničku su radnju, a pod vodstvom Europskog instituta za softver. Ono što, pak, najviše ohrabruje jest da se naš klaster natječe na dva regionalna te na tri europska projekta Sedmoga okvirnog programa (FP7), glavnog instrumenta Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja, koji će trajati do 2013. godine.
Krstanović kaže da, kao i svi klasteri, cro.ict želi povećati konkurentnost svog sektora i svojih tvrtki-članica te razviti kapacitete koji će moći udovoljiti potrebama i uvjetima poslovanja na europskom, odnosno globalnom tržištu. Tvrdi i da se odbrale strategije za postizanje ciljeva temelje na dobrom razumijevanju postojećeg stanja, uvjeta i utjecaja na tržištu, dinamike i strukture potrošnje te raspoloživosti ključnog resursa – kadrova.
