Pod brendom Valamar danas u Hrvatskoj posluje deset hotela

U najnovijem su informatičkom klaneru DISC-u četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Udruženim snagama namjeravaju zaštiti domaće znanje i proizvode i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte.

Budući da je 78 posto financijskih investicija u domaćem IT sektoru u Zagrebu, a najunosniji su poslovi poput uvodenja i održavanja informatičkog sustava javnih institucija i ministarstava propali, što i nije čudno, velikim zagrebačkim tvrtkama, preostali dio kolača od 20-ak posto podijeljen je po ostalim hrvatskim regijama. Da bi opstale na svojim malim tržištima, lokalne informatičke tvrtke, pokazalo se, ne smiju svaštari, nego ponuditi tržištu specijalističko znanje ili se udružiti da bi istupale prema lokalnoj i državnoj zajednici i tako konkurirale velikim tvrtkama. Tako su splitski informatičari odavno svoju poslovnu nišu vidjeli u osmišljavanju i distribuiranju softverskih rješenja, dakle, u ulaganju u znanje.

Na temelju slične ideje nedavno osnovan Dalmatinski informatički strukovni cluster (DISC), koji čine četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Klaster je, prema riječima predsjednika DISC-a Marija Jerončića iz tvrtke Enel, ponudio rješenje kako zaštiti domaće tehnologije znanja i proizvoda i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte koje tvrtke možda ne bi dobile da se nisu udružile. Zajedničkim istupanjem tvrtke će poslove u projektu podijeliti prema segmentima kojima se pojedina tvrtka bavi, a poslove u kojima im se interes preklapaju, riješit će dobrovornom. Manje su tvrtke suglasne da se lokalno tržište mora udružiti, no ipak ističu da postoji velika bojana da tek formirani DISC ne ugrozi njihove poslovne mogućnosti, a da im pritom klaster nije ni pružio mogućnost da postanu njegov dio. Suprotno misle direktor IT sistema Damir Popović i tehnički direktor Lame Denis Fusk, koji tvrde da u Splitu postoji određeni broj manjih informatičkih tvrtki koje su u fazi rasta i razvoja i kojima su vrata klastera otvorena ako imaju poslovni proizvod u obliku dodatnog znanja.

• DISC nije zamišljao kao ekskluzivni klub koji na ionako malom dalmatinskom IT tržištu želi ukloniti konkurenciju. Dapače, cilj nam je proširiti ga i na druge tvrtke koje se bave kreiranjem nove vrijednosti u IT sektoru – dodaje direktor Razvoja tvrtke Gideon Multimedia Vedran Pražen.

S druge strane, bez obzira na veličinu tržišta na splitskoj su se IT sceni u posljednjih pet godina dogodile velike promjene.

• Tržište se pomalo profilira, pa se odvajaju trgovci u informatici od tvrtki koje pružaju određena poslovna rješenja. Oni koji su slabi – otpadaju. Razvija se svijest o informatizaciji kao nužnom i temeljnom rješenju da bi tvrtka bilo koje djelatnosti mogla ozbiljno poslovati – ističe Nikša Marinović iz tvrtke Protektor.

Usporedba, pak, poslovanja na splitskom i najjačem, zagrebačkom tržištu, prema riječima vlasnika tvrtke Cygnus iz Splita Ivana Šaškora, jednostavna je.

• Split je manja i kompaktijna zajednica, pa je razlika u broju usluga na zagrebačkom području, a ne u njihovoj kvaliteti u odnosu na usluge koje pružaju naše tvrtke – ističe Šaškor. Opet, za razliku od zagrebačke, suglasni su Marinović i Šaškor, prednost je manje lokalne zajednice što se preporučuje među klijentima vrlo brzo proširiti glas o informatičkoj tvrtki koja nudi kvalitetna poslovna rješenja. Premda se gotovo sve navedene tvrtke bave prodajom svojih usluga i izvan svoje regije, pa čak i na globalnom tržištu, Lama je primjer tvrtke isključivo orijentirane na klijente s lokalnog područja.

• Lokalna je tvrtka isplativa svojoj regiji, pa smo u tome i našli mjesta za sebe. Međutim, kako rješenja nemaju granice, tako i Lama ide prema drugim, financijski snažnijim tržištima – tumači Fusk.

No bez obzira na dislociranost, veličinu tržišta i sve otegnete okolnosti koje imaju dalmatinski informatičari da bi pronašli svoje klijente i poslovnu nišu, splitski je ‘dišpet’ u IT sektoru ipak stvorio zdravu radnu okolinu i prilike.

• Tko želi raditi i zna izvući korisno i kvalitetno poslovno rješenje, svoje će proizvode uspješno plasirati na tržište usprkos, uvjetno rečeno, boljim prilikama kontinentalne konkurencije – poručuju splitski informatičari.