Burze

Prošlotjedna vijest o budućim izgledima domaćega financijskog sektora nije se znatno odrazila na burzovna tijedna kretanja. Naime, MMF je domaćoj javnosti i Vladi RH u svojem posljednjem izvješću odasla poruku u kojoj se među ostalim kaže da je domaći financijski sektor zdrav, ali zabrinjavaju rizici vezani uz brzi kreditni rast. Samo je izvješće prije svega bilo usredotočeno na mjere za smanjenje vanjske ranjivosti Hrvatske, odnosno zabrinutosti MMF-a da viša inflacija ne postane sastavni dio inflacijskih očekivanja i time utječe na njezin daljnji potencijalni rast. Prema mišljenju MMF-a, adekvatnost kapitala i kvaliteta aktive domaćih banaka na dovoljno su visokoj razini da mogu izdržati cijeli niz eksternih i internih šokova, a iako u posljednje vrijeme stope rasta aktive banaka nisu visoke, profitabilnost domaćih banaka i dalje je na nivoj premašenim razinama. Međutim, zbog velikih vanjskih neravnoteža i rasta cijena imovine te volatilnosti cijena dionica, koji prate kreditni rast, banke bi mogli biti izložene naglim promjenama tržišnog raspoloženja.

Iako je deficit države znatno smanjen posljednjih godina sa 6,1 posto BDP-a u 2003. godini na prihvatljiva 3 posto u 2006. te procijenjena 2,3 posto u 2007. godini, fiskalna je politika u prošloj godini i dalje ostala ekspanzivna. Usto, prema mišljenju MMF-a, Hrvatska i dalje zaostaje za većinom srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja po pitanju pokazatelja poslovnog okruženja, a problem je i dalje usporena privatizacija.

Naime, u visoko zaduženom sektoru brodogradnje reforme prošle godine nisu provedene, a s druge strane pohvaljene su inicijalne javne ponude dionica Ine i T-HT-a koje su bile uspješne, ali se općenito gledano, privatizacijski proces u prošloj godini znatno usporio. Izvršni odbor MMF-a pohvalio je i snažan gospodarski rast Hrvatske posljednjih godina koji je dovelo do znatnog rasta zaposlenosti. Međutim, deficit tekućeg računa nastavio je rasti, inozemni dug i dalje je (pre)visok, a inflacija je snažno porasla s pritiskom na daljnji rast. MMF prvi dio Vlada mandata smatra uspješnim ako se ostvari jedan od ciljeva: fiskalni deficit u sljedećoj godini na razini od 1 posto BDP-a ili manje.

Najveći prošlotjedni gubitnik bila je dionica pulskoga Arenaturista. Naime, zbog najave skupštine koja bi se trebala održati 30. svibnja, a za koju je predloženo smanjenje temeljnog kapitala za 611,1 milijuna kuna, sa 654,75 milijuna kuna na 43,65 milijuna kuna, i to smanjenjem nominalne vrijednosti dionica s 300,00 na 20,00 kuna, pri čemu bi dioničarima trebala biti isplaćena razlika, tržišna je cijena dionica očekivano zabilježila velik pad. Naime, kako je posljednji dan za pravo na isplatu bio 20. svibnja, već sljedećeg dana zabilježen je snažan pad cijene dionice. Na koji način, kada te iz koje imovine društva će dioničarima biti isplaćena navedena sredstva, zasad još nije poznato.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex promijenio trend i pao. Naime, Crobex je na tjednoj razini oslabio za 4,58%, odnosno pao s vrijednosti od 4.105,05 bodova na vrijednost od 3.917,11 bodova. U isto vrijeme, obveznički indeks Crobis zabilježio ponovno laganu stagnaciju u odnosu na tjedan dana prije. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu smanjena za 0,05%, odnosno s 96,02 na 95,97 bodova.

U sprkos negativnom sentimentu koji je ponajprije bio uzrokovan strahom od rasprodaje dionica iz Fonda hrvatskih branitelja, od početka svibnja Inina je dionica ostvarila snažan rast cijene, poglavito zahvaljujući snažnom rastu cijena nafte na svjetskom tržištu. Naime, navedeni se rast očekivano odrazio na rast cijena svih srednjeeuropskih naftnih kompanija, poput OMV-a i MOL-a, pa očekivano, kratkotrajna euforija nije zaobišla niti Inu.

Usto, Ina je uistinu opravdala posljednji rast cijene s obzirom na to da je kompanija u prvom polovici 2008. godine ostvarila znatno bolje poslovne rezultate nego u istome razdoblju lani. Naime, Inina dobit iz osnovne djelatnosti na razini Grupe povećana je za 89 milijuna kuna, dosegnuvši iznos od 395 milijuna kuna (81 milijun am. dolara) u usporedbi s prvom tromjesečjem 2007. godine, i to ponajprije zbog boljeg rezultata segmenta Istraživanje te proizvodnja nafte i plina, zbog viših cijena nafte i veće eksterne prodaje nafte izvan Hrvatske te pozitivnog učinka ukinjanja rezerviranja ispravka vrijednosti imovine, što je nadoknadilo nepovoljnije rezultate segmenta Refinerije i marketing te segmenta Trgovina na malo. Ostvarena financijska dobit kompanije iznosila je 356 milijuna kuna (u istom razdoblju prošle godine ostvaren je gubitak) i to uglavnom kao rezultat viših pozitivnih tečajnih razlika i manjih kamata na kratkoročne kredite u odnosu na prvo tromjesečje 2007. godine. Otuda je kvartalna neto dobit INA grupe ove godine iznosila 596 milijuna kuna.

Dobit iz osnovne djelatnosti SD Istraživanje te proizvodnja nafte i plina, u prvom polovici 2008. godine ostvarila je za 270 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosila je 760 milijuna kuna (a sadržavala je i 119 milijuna kuna prihoda od ukinjanja rezerviranja i ispravka vrijednosti imovine). Pozitivan učinak bio je ponajprije rezultat povećanog prihoda zbog veće prosječne prodajne cijene nafte (cijena Brent FOB nafte bila je prema kriteriju ostvarenog prinosu od početka godine kod obvezničkih fondova drži HPB-ov obveznički fond s ostvarenih 2,37% prinos, a kod novčanih fondova najbolji rezultat pripada PBZ-ovu Dollar fondu s ostvarenim prinosom od 2,06%.)