Iz garaže u osvajanje globalnog tržišta

Tvrtke čiji su proizvodi vezani uz novu tehnologiju imaju visok udio znanja i nematerijalne imovine u novostvorenoj vrijednosti. U praksi im je to minus jer im je gotovo nemoguće financirati se iz raspolaživih proizvoda na hrvatskom bankovnom tržištu.

Malo je poduzetnika svjesno da su Hrvati kupnjom na internetu prošle godine potrošili više od 570 milijuna američkih dolara, to više što su istraživanja pokazala da samo otprilike šest posto domaćih tvrtki ima internetske stranice.

S druge strane su se strane pojedine informatičke tvrtke, svjesne da su naši poduzetnici još uljuljani kad je riječ o potrebi za IT tehnologijom, okrenule plasiranju vlastitih proizvoda na zahtjevno inozemno tržište.

Istu je ideju imala i splitska informatička tvrtka Gideon Multimedia, koja se profilirala za razvoj multimedijskih projekata za internet, CD-ROM te DVD.

• S obzirom na to da smo iz Splita, grada i regije uz koju se najviše veže turizam, bilo je logično da proizvode i usluge osmišljavamo upravo za taj segment gospodarstva. Pogotovo stoga što tvrtkama iz turističke struke ne treba objašnjavati zbog čega im je potrebna internetska stranica ili CD-ROM, s obzirom na to da je to prvo što traže njihovi kupci – kaže Vedran Pražen, direktor razvoja Giedona Multimedije, i naglašava da je priča počela još 2000., kad je s kolegom Alenom Bartulovićem, danas izvršnim direktorom tvrtke, počeo taj biznis.

Trenutno se u Gideonovoj radionici izrađuje nekoliko CD-ROM projekta u kojima se primjenjuju nova tehnološka rješenja koja omogućuju da se na CD-ROM-u stalno ažuriraju podaci.

• To znači da imate brošuru u kojoj, svaki put kad je otvorena, imate aktualan sadržaj. Radimo na takvim projektima za nekoliko najuglednijih hotelskih grupacija u Hrvatskoj kao što su Valamar i Maistra, koji su vrlo brzo uvidjeli prednosti nove tehnologije u kontekstu suvremenog marketinga – objašnjava Bartulović.

Premda je dvojac temelje tvrtke udario upravo u jednoj od splitskih garaža, danas Gideon Multimedia zapošljava 25 stručnjaka koje zbog nedostatka kadra za multimedijsku produkciju redovito educira radom na konkretnim projektima.

• U posljednjih smo dvanaest mjeseci zaposlili novih 18 djelatnika i do kraja godine planiramo još povećati broj zaposlenih i prihoda, koji su prošle godine bili veći od tri milijuna kuna – ističe Pražen.

Gideon uža spomenutu CD-ROM razglednicu u samostalnoj produkciji proizvodi i mobi-EXPLORE.

Do ljeta tvrtka planira lansirati izdanja mobiEXPLORE za Veliku Britaniju i Italiju, a državne institucije za turističku promociju više susjednih zemalja, ističe upravljački dvojac, konkretno su zainteresirane za narudžbu tog projekta za svoje države.

Naime, više je od 400.000 mobilnih korisnika, uglavnom inozemnih turista, koji su upotrebljavali mobiEXPLORE na svom mobilnom telefonu da bi se informirali o turističkoj ponudi Hrvatske, pronašli hotel, odabrali restorane. Projekt je predstavljen kao praktičniji i korisniji od klasičnih turističkih vodiča, s novom razinom izražajnosti, učinkovitosti i interaktivnosti za mobilne turističke vodiče. Zato mu je u prosincu prošle godine dodijeljeno najviše hrvatsko ICT priznanje – Premijerova nagrada za postignuća ostvarena na području naprednog iskorištavanja weba te izvoza inovativnih informatičkih rješenja kao konkurentnog proizvoda na svjetskom tržištu.

• Budući da je dosta toga što radimo vezano uz turizam, domaćim se tržištem koristimo kao poligonom na testiranje proizvoda s kojima želimo izaći na velika međunarodna turistička tržišta – objašnjava Bartulović.

Stoga su im planovi u sljedećih nekoliko godina iznimno ambiciozni, ali utemeljeni, prema Praženovu mišljenju, na golemom potencijalu razvoja tržišta mobilnih usluga i servisa.

• Velik nam je poticaj što su mobiEXPLORE već prepoznali veliki strateški partnera iz te djelatnosti – govori Pražen.

Jedna od glavnih zapreka povećanju izvoza jest pomalo paradoksalna situacija na hrvatskom tržištu kapitala. Naime, tvrtke čiji su proizvodi vezani uz nove tehnologije imaju visok udio znanja i nematerijalne imovine u kreiranju novostvorene vrijednosti, no u praksi je gotovo nemoguće financirati se iz raspolaživih proizvoda na hrvatskom bankovnom tržištu.

Rješenja, naravno, uvijek ima, primjerice uz pomoć fondova rizičnog kapitala i tzv. equity financiranja. No tu su i kvalitetni državni programi usmjereni na tvrtke utemeljene na znanju, inovacijama i novim tehnologijama kao što je RAZUM, Vladin program koji provodi BICRO, poslovno-inovacijski centar Hrvatske.

• Taj nam je program omogućio početnu fazu razvoja proizvoda, ali za veći iskorak na globalno tržište treba nam znatno olakšati pristup razvojnom kapitalu – zaključuju Pražen i Bartulović.